DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1916 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 216 — stoga, što u Hrvatskoj srednjih šuma uopće ima veoma malo, a takovih, koje bi pretstavljale normalnu srednju šumu, valjda uopće ne ima, a ne ima niti u literaturi pouzdanih podataka za normalnu srednju šumu. Manjkaju stoga podaci za broj stabala, temeljnice i drvne gromade pojedinih debljinskih razreda u natstojnom drveću, a kada to manjka, tada se ne mogu ustanoviti niti drvne gromade pojedinih sortimenata, a dosljedno tomu, niti novčana vrijednost normalnog etata. Radi toga, zatim s razloga, što je gospodarenje u srednjoj šumi najkompliciranije i što usto zahtijeva neprekidni i vanredno intenzivni rad od šumara, a za to šumari političke uprave kao stručni upravitelji šuma zemljišnih zajednica, ne imaju niti dovoljno vremena, niti dovoljno putnih sredstava ; te konačno što se srednja šuma ipak na koncu izrodi ili u sitnu šumu sa pričuvama (najbolje hrpimično), ili u visoku prebornu šumu, to akoprem je u teoriji za manje sumoposjednike veoma lijepa, je iz navedenih razloga u praksi veoma neshodna i skoro svagdje u svijetu, gdje se racionalno šumarstvo vodi, skoro sasvim napuštena. Stoga bi i ja svakomu našemu uredivaču najtoplije preporučio „neka se kani preživjele srednje šume" — njoj je mjesto samo tamo, gdje ju posebne prilike naročito uvjetuju n. pr. da u šumi već postoji jalša kao potstojno, a hrast i jasen kao natstojno drveće. Po spomenutoj ustanovi o izračunavanju vanrednog prihoda kod pretvorbe visoke šume u srednju ili sitnu šumu, bi ovlaštenici od onoga časa, kada se pretvorba počnie provađati, imali pravo samo na onoliki prihod, koliki odgovara novčanoj vrijednosti normalnog etata buduće sitne ili srednje šume. Svaki višak preko toga ima se prema §§. 3.—6. naredbe kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 26. svibnja 1898. broj 31.735, o upravi sa šumskim glavnicama zemljišnih zajednica, privesti nepotrošivoj šumskoj glavnici. |