DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1916 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 213 — sa tekućim prirastom. To je potpunoma ispravno, te od toga ne može biti iznimke niti u slučaju alineje 5. § 36., nego se i tu mora računati sa tekućim prirastom. Taj ali u normalnoj prebornoj šumi nije jednak u svim sastojinama, nego je u onoj sastojini, koja je najdozrelija, koja dakle predočuje normalnu prebornu šumu prije sječe, najveći, a u onoj, u kojoj je sječa netom dovršena, je najmanji, dočim se u ostalima kreće između najnižeg i najvišeg. Uzmimo slučaj naveden pod ad § 18., gdje je za normalu pod III. najveći tekući godišnji prirast ustanovljen sa 6-28 m:l, a najmanji sa 4-62 m:!. Hoće li se ta dva prirasta i sve one, koji leže između njih, uzeti u obzir, a ispravno postupajući mora se to učiniti, jer se jedino na taj način dobije ispravni normalni tekući godišnji prirast, — to se mora uzeti prosjek (aritmetičku sredinu) između ta dva prirasta t. j. između prirasta prije i poslije sječe. Tako je sastavljač naputka valjda i mislio, nu zlo se je izrazio u tomu, što je umjesto „prosječni tekući prirast" pogrješno napisao „popriječni prirast", a umjesto „prije i poslije sječe", pogrješno napisao samo „prije sječe". Da nije mogao biti mišljen „popriječni prirast", vidi se već po tomu, što ima tri vrsti popriječnoga prirasta, naime popriječni periodički, zatim popriječni za stanovitu dobu sastojine, te konačno popriječni sječivi prirast, te bi stoga bilo navedeno, koji se od tih prirasta ima razumijevati. Taj prosječni tekući prirast upiše se u predpredzadnju rubriku (26.) „Opisa sastojina (obrazac 4.)", ali tako, da se on svede na sadanji obrast odsjeka, te napiše u obliku razlomka, u kojemu brojnik znači taj prirast po rali, a nazivnik prirast na cijelom odsjeku. Ako se tada nazivnici zbroje, dobije se normalni tekući prirast cijele pošumljene površine gospodarstvene jedinice (— vidi alineju 3. § 36.) a to je onaj, koji se ima izračunati prema spomenutoj alineji 3. § 36., te koj i podjedno pretstavlja normalni prihod, odnosno normalni etat za dotičnu jedinicu. |