DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1916 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- 212 - Iz tih triju šuma sa toli nejednakim površinama od 500, 1000 i 2500 rali, ali sa jednakim drvnim zalihama, može se prema njihovom sadanjem stanju potrajno crpiti samo jedan te isti, naime jednako veliki godišnji prihod, pak bi stoga bilo skroz neprirodno, kada bi normalni etat za drugu šumu bio još jedanput, a za treću dapače petput veći negoli za prvu šumu. N. pr. ako bi normalni popriječni prirast po rali bio 3 m3, to bi u takovom slučaju za prvu šumu bio normalni etat 1500 m3, za drugu 3000 m3, a za treću dapače 7500 m8. Tu bi se naročito u trećem slučaju dogodilo to, da bi se godišnje sjekuć 7500 nr već za jednu četvrtinu ophodnje posjekla sva sadanja šuma, te bi nakon toga kako je već spomenuto, nastupilo doba, kada ne bi bilo više ništa za sjeći, a jer godišnji faktični etat ne bi bio veći od normalnoga, ne bi se ispostavio nikakav izvanredni prihod (prehvat), te stoga ne bi bilo nikakove novčane glavnice, kojom bi se za to meduvrijeme mogao u novcu naknaditi manjkajući etat na drvu. Po navedenomu je očito, da pošumljenu površinu treba svesti nesamo na jednaku stojbinsku vrsnoću, nego i na potpuni obr^st. U alineji 5. toga §-a određeno je, da se u visokim prebornim i srednjim šumama ima vanredni prihod izračunati na taj način, da se od godišnjega prihoda, kako je ustanovljen općom porabnom osnovom, ima odbiti popriječni godišnji prirast za cijelu gospodarstvenu jedinicu i za ustanovljeno normalno stanje svih razreda debljine prije sječe, odnosno svih dobnih razreda; a ostatak da predstavlja vanredni prihod. Kako je već pod ad § 11. spomenuto, je ovdje uslijed stilističke pogrješke krivo naveden „popriječni godišnji prirast", a očiti je lapsus, kada se taj prirast ima ustanoviti samo za normalno stanje „prije sječe". Po alineji 2. točke 3. § 11. ima se u prebornim šumama istražiti, ustanoviti i u svim prilikama računati samo |