DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1916 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 206 — razloga n. pr., da se sve bukove sastojine želi pretvoriti u hrastove, moraju uzeti kao jedna gospodarstvena jedinica. U takovim slučajevima treba opću porabnu osnovu sastaviti tako, da se svake godine približno sječe uvijek ista gromada jedne i druge vrsti drva, a ne n. pr. najprije kroz njekoliko godina samo vrijedna hrastovina, a poslije godišnje isto tolika množina, ali samo manje vrijedne bukovine. Takav slučaj je bio sa jednom gradskom šumom, a posljedica je bila ta, da kad je došla bukovina na red, da je novčani godišnji prihod iz šume pao za 7i napramu prijašnjemu. Ako se u takovim slučajevima ne mogu istodobno sjeći svakogodišnje obje vrsti drveća, tada treba etat u manje vrijednom drvu učiniti za toliko puta većim, za koliko je drvo manje vrijedno, te osobito kod gradova, koji drvni prihod unovčuju, osjegurati nepotrajnost u masi, nego potrajnost u riovčanom prihodu. U našim prebornim šumama ima još mnogo slučajeva, gdje se u njima nalazi još mnogo stabala sa prsnim promjerom od 70 i više centimetara. Tu bi uređivač veoma pogrješno postupao, kada bi obzirom na to, što su već i stabla od 50 cm. potpunoma sječiva, k sječi propisao sva stabla nad 50 cm. prsnog promjera. Time bi šumu odviše proredio i u budućoj ophodnjici ne bi vjerojatno našao dovoljno sječivih stabala. U takovom slučaju treba tu abnormalnu šumu sukcesivno privesti normalitetu tečajem više ophodnjica tako, da se n. pr. u I. ophodnjici za sječu odrede možda stabla tek nad 65 cm., u II. ona nad 57 cm. a tek u III. ona nad 50 cm. Postepeno rastenje razdobnih prihoda, kako je propisano alinejom 2. § 29. preporuča se radi eventualnih elementarnih nepogoda, šteta od ljudi i zareznika itd., radi kojih se može dogoditi, da će dotične sastojine u dobi sječe imati manju drvnu zalihu od one, koja je iskazana u općoj porabnoj osnovi. |