DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1916 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 204 — stanja odsjeka uz shodno preračunavanje prirasta i prema tomu i ispravljanje sječivih drvnih gromada dotle, dok se ne poluči poželjena jednakost u prihodima, eventualno njihovo postepeno rastenje. Kada je sve to dovršeno, tada se istom odnosni podaci prenesu u ,,opću porabnu osnovu" i to sječive drvne gromade u rubrike označene „drvna zaliha m:>", koje bi ispravno imale glasiti „sječiva drvna zaliha" ili ,,ukupno drvna zaliha sa prirastom", a zatim se konačno još medu IV. i daljnja razdoblja razdijeli naprvo spomenuta, za ta razdoblja opredijeljena površina obraštenih odsjeka (mladih sastojina). Ako je slučajno cijela gospodarstvena jedinica bila jednako ili približno jednako stara, te prema tomu za sječu jednako dozrela ili nedozrela n. pr. kao 70-god. sastojina na slici 10., kojoj bi prema onom pod ad § 18. razloženom, normalno odgovarala ophodnja od 140 godina, tada u slučaju, da se iz te šume imaju potrajno uživati jednako veliki drvni prihodi, ne bi bilo dovoljno razdobne prihode obračunati samo za prva 3 razdoblja, a daljna razdoblja nadjeiiti samo sa površinama. To ne bi bilo dovoljno stoga, što bi u daljnim razdobljima osobito u zadnjima, dobili znatno veće sječive drvne gromade negoli u prvima, čime bi sadanji ovlaštenici bili znatno prikraćeni na korist budućih. Stoga će se u takovim slučajevima morati po metodi rašestarenja na jednake drvne gromade (Massenfachwerk), provesti izraćunanje i izjednačenje sječivih prihoda za sva razdoblja cijele ophodnje, te će zadnja razdoblja imati znatno manje površine od prvih stoga, jer će na istima biti po rali znatno veće drvne gromade. Kod većih šumskih posjednika može izjednačivanje razdobnih prihoda unutar jedne gospodarstvene jedinice izostati u slučaju navedenom u alineji 3. § 29. Ta alineja glasi : „Kod većih šumskih posjeda dozvoljeno je, da se prihodi gospodarstvenih jedinica, koje naginju u jedno prometno područje, mogu upotrijebiti za međusobno izjednačenje raz |