DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 188 — Dar. Preuzvišeni gospodin Dr. Ivan Krapac, Njeg. c. i kr. Ap. Velič. pravi tajni savjetnik, biskup bosanski, djakovački i srif niski itd. itd., blagoizvolio je prigodom 50-godišnjice svojega misništva darovati hrv.-slav. šumarskom društvu 500, a Pripomoćnoj zakladi (Kôrôskenyjevoj) takodjer 500 kruna, ukupno 1000, slovi: jednu hiljadu kruna. Povodom time zahvalilo se je društveno predsjedništvo preuzvišenom darovatelju najsrdačnije, te mu podjedno priopćilo, da ga cd sada smatra utemeljiteljnim članom hrv. slav. šumarskog društva i zamolilo ga, da bi udostojao svojim moćnim uplivom i u buduće promicati interese hrv.-slav. šumarskog društva. Novi utemeljitelj hrvat.-slav. šumarskog društva, postao je kr.´zemaljski šumarski nadzornik iz Vukovara poglaviti gospodin V i lim C m el i k, podmirivši utemeljiteljni prinos od 200 (dvije stotine) kruna dionicama 6%-nog iv. ratnog zajma. Razne vijesti. Natječaji za podjeljenje potpora iz zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i iz zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika raspisani su u ovom broju Šumarskog lista, na što se upozoravaju gospoda članovi šumarskoga društva zamolbom, da izvole o tom obavijestiti i poznate udove i tutore djece preminulih šurrarskih činovnika u natječajima navedenih službenih kategorija. Proljetni državni šumarski ispit u Budapešti je održan od 26. travnja do 2. svibnja 1916. Svih 11 kandidata pronadjeni su sposobnima. Na pismenom ispitu bila su zadana slijedeća pitanja: Na južnoj strani Visoke Tatre u nadmorskoj visini od 830 do 1150 m povalio je vihor 18. studenoga prošle godine šumska stabla na površini od 2200 kat. rali tako, da je ostao tu i tamo pojedince ili u manjim, većim hrpama sam ariš i u maloj mjeri obični bor. U sastojinama, koje su stajale na kamenitom, pjeskovitom ilovastom tlu bila je smjesa: 74% smreke, 10% običnog bora i 16% ariža. Neka kandidat nabroji one radnje, koje valja na toj površini prije pomladjenja obaviti, poslije toga neka opiše način pomlađenja obzirom na opstojeći mjestimični naravni pomladak i na daljnje podržavanje vrst drveća, koje su do sada dobro uspijevale, te neka dade svoje mnijenje glede toga, na koji bi način bilo moguće otpornu snagu budućih sastojina proti vihorima povećati. II. Gradnja neke glavne šumske ceste stoji 20.000 K., godišnje uzdržavanje 1000 K. Ovom cestom izvaža se godimice 4000 m3 jelovog tvorivog drva i 1000 m3 raznog ogrijevnog drva. Nadati se je, da će uslijed ove cestogradnje cijena na panju poskočiti, i to |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 189 — kod tvorivog drva najmanje za 1 K 20 i, a kod ogrijevnog najmanje za 60 filira. Neka kandidat izračuna, da li je gradnja te ceste koristonosna, ako se uzme amortizaciono vrijeme sa 20 godina i kamatnjak sa 5%- Nadalje neka kandidat izračuna, koliko iznaša ona najmanja drvna gromada, uz čiji izvoz bi ova cestogradnja bila još koristonosna. III. Poput poluotoka dugoljasti dio njekog većeg šumskog posjeda zasiže u šumu susjednog posjednika. Na toj površini od 15 kat. rali nalazi se 65-godišnja smrekova sastojina, dočim su tudje sastojine 95 godina stare, te dolaze poslije 5 godina pod sječu. Može se predmnijevati, da će se poslije njihovog izrabljenja i 15 rali velika uska šumska pruga morati posjeći, pošto bi u slučaju daljnjeg podržavanja bila izvržena neizbjezivoj pogibelji, da ju vjetar povali. Susjedni posjednik je voljan ovu, u njegov posjed sižuću šumsku česticu odmah kupiti, pošto to obzirom na arondaciju svojeg posjeda poželjnim drži. Vlasnik upitne šumske čestice prihvaća drage volje ponudu, jer ovu arondaciju u vlastitom interesu svrsishodnom smatra. Sporazumiše se glede toga, da se pri ustanovljenju vrijednosti šume, ne uzimajuć u račun poduzetničku dobit, uzme u obzir samo prihod, koji se uz sadanje gospodarenje može iščekivati. Neka kandidat izračuna, koliko iznaša vrijednost šume u onom slučaju, ako je prodajna vrijednost 1 kat. rali šumske sastojine u dobi od 100 godina 4000 K., u dobi od 70 godina 2500 K. Od proradjivaaja dobiva se u 40 godišnjoj starosti šumske sastojine po rali 100 K, u 60-godišnjoj starosti 200 K te u 80 godišnjoj starosti 400 K. — Porez iznaša godimice i po rali 1 K., upravni i čuvarski trošak 2 K, šum. ogojni trošak na jednoj rali 30 K. Šumsko-gospodarski kamatnjak 3%. Priopćio: D. P. Crno bojadisanje hrastovine. Podpuno izradjeni komadi hrastovine metnu se kroz 48 sati u gustu rastopinu alauna (tipse) i onda izvade, te opetovano premazu obvarom modrog drva. Ta obvara načini se tako, da se na 1 lit. vode 100 g najboljeg modrog drva (Blau-Holz) dobro iskuha i onda procijedi kroz platno a zatim uhuha na polovicu objama. Zatim se po 1 litri te tekućine ukapa 10—15 kapi guste procijedjene otopine sasvim neutralnog Indigokarmina i njome češće mažu u alaunu namočeni komadi hrastovine. Kad je hrastovina dosta namazana mora se još ribati sa gustom filtriranom otopinom Griinspana u vrućem žestokom octu i to tako dugo, dok drvo ne postane onako crno kako ga se želi imati. Mrko bojadisanje hrastovine. Da se dobije tamno mrka boja hrastovog pokućstva (tzv. altdeutsche Mobel) mora se pokućstvo najprije namočiti rastopinom dvostruko kromovog kiselog kalija i pustiti da se ta rastopina na njemu osuši, a onda treba to pokućstvo premazati sa „Wachs-beize" i onda ga oštrom kefom dobro iskefati. Izpravi! Umoljavaju se p. n. gg. članovi, koja su dobila Kesterčankov broj Šumar, lista sa podpisom na str. 44. V. B. nadšumar u m., da taj podpis izvole ispraviti naV. B. nadšumarnik u m. Uredničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 190 — |