DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 138 — meću jedan ispred drugoga tako, da kada je gornji ispunjen, izvadi se te metne pod najdoljni, čime gore ostane jedan čisti za daljnju porabu. Kako se u njima ima bilježiti, vidi se iz primjera u obrascu 14., a sastavio sam te obrasce naročito zato, da gg. šumarima u praksi dadem na ruku oprobane obrasce, koji ih na sve upozoruju, što treba da zabilježe u svrhu, da budu mogli sastaviti valjani „Opis sastojina". Kod obrazca 15. upozurujem naročito na točku 4. na strani 4., po kojoj se ima zabilježiti „koliko će se od svakog debljinskog razreda imati prigodom sječe ostaviti neposječeno ?" To treba da uređivač prema stanju sastojine prosudi odma na licu mjesta, a zabilježi se to u obliku siomka n. pr. od V. d. r. ima se ostavili 7-. ; IV. d. r. 3. stabala itd. Ti podaci imaju se uvrstiti u „Opasku" od „Opisa sastojina", te se prema njima ustanovi onaj broj stabala, zatim kružne ploštine i drvne gromade, koje u pojedinom deb. razredu imaju nakon sječe ostati po rali u dotičnom odsjeku. To je potrebno znati kod sastavka „iskaza o proračunanju godišnjeg prihoda i opće porabne osnove", gdje se od „drvne zalihe zajedno sa prirastom" ima odbiti ona drvna gromada, koja nakon sječe ima preostati. Napred sam spomenuo okularnu procjenu u prebornim šumama. U tim šumama se slika sastojine većim dijelom neprestano mjenja, pak stoga u prvi mah izgleda paradoksna tvrdnja, da se baš radi toga kod sastavka osnova za velike šumske komplekse, preporuča okularna procjena. Nesamo najtočnija, nego radi neprestanog mjenjanja slike u sastojinama, bi tu jedino točna metoda bila izbrajenje stabala. To je aii preskupo, pak ju razmjerno malovrijedne preborne šume ne podnose. Sa pokusnim plohama je teško raditi stoga, što je radi neprestanog mjenjanja slika u sastojinama, izvanredno teško |