DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 33     <-- 33 -->        PDF

167 —


Deb. raz. broj stabala nr ma
I. 169 2-99 18-59
II. 80 3-93 29-60
III. 49 471 43-12
IV. 34 5.41 56-
44
V. — — — — __ —


Ukupno 332 stabla, 17-04 nr, 147-75 ra3
(N´astavit će se.)


Izračunavanje cijene drva na panju.


U listopadskom broju S. 1. od g. 1914. iznjeo je kr. šum.
savjetnik D. Polaček prevod u magjarskom šum. listu „Erdeszeti
lapok" izašle rasprave kr. ug. šum. inžinira Šandora
Barthe kojom on upozorava na običajne pogrješne načine
računanja cijene drva na panju, te za ispravno izračunavanje
iste stavlja formulu :


. = . — [..-(..-.)0-..]


ili riječima : cijena na panju (C) nadje se ako se od prodajne
(tržišne) cijene (P) odbiju troškovi izradbe i dovoza (T)
te kamati, poduzetnička dobit i troškovi režije, koji čine
stanoviti postotak (p) od u dotični posao uloženih glavnica
C i T.


Razrješenjem te formule dobije se jednostavniji obličak:


P


L Pop l


Ta — recimo Barthina — formula predpostavlja, da se
dotični šumski posao ima, kako je to kod većeg dijela
šumskih poslova i običajno, svršiti u roku od jedne godine
dana, te da kupac drva odmah nakon kupa položi cijelu
kupovninu.


Ako bi se posao protegnuo na više godina ili, ako bi se
kupovnina plaćala u obrocima, razumljivo je, da bi se prema
tome razdoblju, u kojemu se uložene glavnice drugačije
ukamaćuju, morala i gore navedena formula donjekle
modificirati.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 34     <-- 34 -->        PDF

- 168


U praksi je običajno raditi napred spomenutom Barthinom
pretpostavom, pa ćemo stoga u našoj raspravici imati pred
očima samo te njegove pretpostave t. j . da se kupovnina
plaća odmah pri sklapanju posla i da se cijeli posao mora
dokrajčiti u roku od jedne godine dana.


Pogledamo li tu Barthinu, za njegovo predpostave vrijeđeću
formulu pobliže to vidimo, da je Bartha u njoj teoretski
predvidio samo neke vrsti troškova, koji ovise o nekom
zajedničkom postotku p, ali da nije predvidio i još
mnoge druge, u šumskom trgovačkom poslu dolazeće troškove,
koji znatno uplivaju na visinu same cijene drva.


Teoretički je ispravno da se kod traženja (ustanovljivanja)
cijene drva na panju C
imadu od prodajne ili tzv. tržišne cijene . .. . . P
odbiti svi sa šumskim poslom skopčani troškovi.


Ovi su troškovi vrlo raznoliki.


U prvom redu znamo da po našim propisima mora
kupac drva osim kupovnine na ruke prodavaoca položiti
jamčevinu. Ta jamčevina iznaša, kako je poznato redovno


C 10°/


10%* od kupovnine C, tj. ~~.7..~, dakle znatan iznos, s kojim
kupac računa i računati mora, ako hoće imati čist račun


o svojima u posao uloženim glavnicama.
Čim kupac drva uloži jamčevinu u posao imade pravo
tražiti, da mu taj posao od te jamčevine donese, a po tom
da si i zaračuna poduzetničku dobit, koja se računa i
od svih drugih u taj posao uloženih kapitala.


Uzmimo, da ta poduzetnička dobit iznaša 15°0 od jamčevine,
kao od u posao uloženog kapitala, to kupac ima


* U ovoj ćemo raspravici u obće rabiti za sve vrsti postotaka u praksi
običajne postotke u brojkama, a ne ćemo rabiti obće znakove p,, p,,, itd. jer će
si svatko umjesto po nama uzetog postotka ako mu ovaj ne bude odgovarao
moći u formulu uvrstiti onaj postotak, koji mu treba. ´


ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 169 —


(
(
pravo tražiti, da mu se upiše u dobit 15° o od jamčevine,
C X 10°/ \ /55


j00 °j X -... = C 0-0.5.


Drugi trošak, što ga kupac drva trpi polaganjem jamčevine
jest gubitak jednog dijela kamata od nje.


Jamčevina se naime polaže obično u sigurnim vrijednosnim
papirima, koji nose kupcu samo 4%, dočim sam
kupac mora za jamčevinu, koju je za svoj posao posudio
plaćati npr. 7%. On dakle računa, da mora poslom zaslužiti
i tu diferenciju od 7% - 4% = 3% od jamčevine dakle :


xc ....


loo loo ~-


Osim jamčevine nije uzeo Bartha u obzir ni biljegovine
koja se plaća po biljegovnoj ljestvici III. (za pogodbe) i to
od svote preko 8.000 K za svakih 400 kruna 2 K 50 f tj.
0-625% odnosno od cijele kupovnine C


^7^= C 0-00625.


Od plaćene biljegovine ima si pravo kupac drva računati
takodjer poduzetničku dobit (15%) i kamate (7%)


22°/


ukupno 22% tj. C 0-00625 X jt t = C 000132.


Od kako kod nas a i u Ugarskoj postoji zaklada za
uzgoj djece šumarskih činovnika, dužan je kupac povrh
kupovnine platiti u tu zakladu 0-2% od kupovnine, t. j .


^—-^ C 0-002,


od koje si svote on takodjer računa poduzetničku dobit
(15%,) i kamate (7%) tj. ukupno 22% od C


22


ili C 0-002 XJÔQ = C 0-00044.


Zatim dodje veliki i glavni izdatak za izradbu i dovoz . .. . T,
te poduzetnička dobit (15%) kamati (7%) i troškovi režije




ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 170
(5%) ukupno 27% od cijene drva na panju (C) i od troškova
izradbe i dovoza (T)


tj (C+T)jfâ=(C+T)0-27.


Podpuna dakle, za praktičnu porabu prikladnija i izpravnija
formula bila bi:


C=P-CO 015- C 0 003 —C 000625-C 0-00132-C 0-002- C 0-00044 -T- (C + T) 0-27


T3
O


o
C


rt


a.
C


o


.E,


´5"


U0


a
o


o .
o


C


v


o


C o


°> i


v H-4


KJ
S E o


E >


a o
.2.


13 o T3


o C« >


o o «._


e
«j 4)


§
s-o


o o o -C-a


o o o « .


T3


N i-


C


a 3 N
M


a —
II ."


o ra
N


s 3 a. >


o


o ..
& « s»
3


o 03 o


c.


"O 5 o


3 o Ei
s? s o O
o
O.


m


u a. a.


Skraćeno napisana glasila bi ta formula: .


C = P— [T -f (C + 7J 0-27 4 C 0-02801]
iz česa slijedi, da se cijena drva na panju uz po nama uzete
troškove umanjuje naprama uvodno spomenutoj Barthinoj
izvornoj formuli C - P-~ [T + (.. .)0-0.] za iznos:
C 0#02801 ili za skoro 3% a to je svakako iznos, koji se nesmije
pustiti s vida.


B. K oso vi ć, kr. zem. šum. nadz.