DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 163 - Takovo razvrstavanje će naročito odgovarati za one preborne šume, u kojima je pretežita vrst drva omorika (takovih šuma ne ima mnogo, ali ih ipak ima), jer omorika u tim šumama redovito već kod 45—50 cm prsnog promjera postaje crveno truležna, te će se stoga sjeći već od 41 cm. Zatim će odgovarati za mješovite preborne šume od jele i bukve, jer se jela kao dozrela uzima obično sa prsnim promjerom oko 50 cm, a bukva već sa 40 cm, a budući bi V. debljinski razred sadržavao stabla od 41—55 cm, to će na bukvu otpasti tanja, a na jelu deblja stabla i time će se jedna i druga vrst moći sjeći onda, kada je najbolje dozrela. Ima li u šumi znatan broj nad 55 cm debelih stabala, tada će biti shodno debljinske razrede uzeti od 20—20 cm tako te bi u I. d. r. došla stabla od 10—30 cm, u II. d. r. od 31-50 cm, a u III. d. r. od 51—70 cm. Konačno ako se radi o čistoj ili pretežito jelovoj šumi, te se kao sječiva stabla imaju uzeti samo ona do 60 cm, može se I. d. r. uzeti od 10—26, II. d. r. od 27—43, a III. d. r. od 44—60 cm. Time doduše nijesu brojevi zaokruženi na broj 5 ili 10, kako se to obično uzima, nu to nije ovdje niti potrebno, a u ovom slučaju ne bi bilo niti shodno. Kod mješovitih šuma (jela i bukva) naročito upozorujem, da nije nikako shodno, da se debljinski razredi za jednu vrst ustanove drugačije negoli za drugu. To isto vrijedi i za ophodnjicu, koju treba ustanoviti jedinstveno, ili prema vladajućoj vrsti drveća, ili je ustanoviti razmjerno prema obim vrstama drveća. Prema ustanovljenim debljinskim razredima ima se ustanoviti ophodnjica i to na taj način, da se navrtavanjem dovoljnog broja stabala prirastnjakom, istraži, koliko je godina prosječno bilo potrebno, da su sadanja stabla najvećega debljinskoga razreda iz predzadnjega razreda u taj razred urasla. N. .pr. ako su debljinski razredi uzeti od 15—15 cm, tada se na spomenutim stablima istražuje „koliko je go |