DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 162 razreda i sa kojim promjerom u prsnoj visini, to ću se najprije pozabaviti sa debljinskim razredima. Pri izradbi uređajnog naputka nije još bilo dovoljno vlastitog iskustva, niti je bilo na raspolaganje dovoljno podataka iz naših prebornih šuma. Sa debljinskim razredima počeo je prvi raditi dr. L. Hufnagl, koji je uveo pet debljinskih razreda od 10—10 centimetara, a za njim se je povela ona njekolicina šumara, koji su o našim prebornim šumama pisali u Šumarskom listu. Prema tomu je i u naš uređajni naputak i u sve odnosne obrasce ušlo 5 debljinskih razreda sa razmakom promjera od 10—10 centimetara, naime I. d. r. od 10—20 cm; II. d. r. od 21—30 cm; III. d. r. od 31-40 cm; IV. d. r. 41—50 cm i V. d. r. od 51 cm i dalje, nu naputak to nije odredio kao stalno pravilo, nego on dopušta i manji broj debljinskih razreda. Veći broj debljinskih razreda obećaje prividno veću točnost, ali zato naprotiv zadaje mnogo više posla kod procjene sastojina, a što je za naše odnošaje veoma važno, to je, da toliki razredi onemogućuju okularnu procjenu, kojom će uređivać — naravno ako je u tomu na temelju dostatne prakse i iskustva dosta vješt, mnogo brže i stoga znatno jeftinije raditi, nego li polaganjem i izračunavanjem pokusnih ploha. Radi toga, te konačno s razloga, što su naše preborne šume u većem dijelu još skroz abnormalne, te se rijetko gdje u naravi nailazi na potpunoma izražena 3, a još manje 5 debljinskih razreda, preporučam, da se uzme što manje debljnskih razreda. Po mom iskustvu držim — izuzam dakako izvanredne slučajeve (mnogo prestarih, vanredno debelih stabala), za potrebu prakse redovito dostatnima tri debljinska razreda. U onim slučajevima, kada u šumi ne ima uopće, ili veoma malo prestarih i stoga veoma debelih stabala, će vjerojatno odgovarati takovo razvrstanje, da se I. d. r. uzme od 10—25 cm, II. d, r. od 26—40 cm, a III., d. r. od 41 —55 cm. |