DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 161 —


na kojoj bi se uslijed svakogodišnjeg prirasta svakiput
nalazila 140 godina stara šuma. Time bi se za vrijeme cijele
ophodnje posjekla drvna gromada, koju predočuje pačetvorina
A O B D, a to predstavlja dvije normalne zalihe,
te se iz toga vidi, da je ophodnja dvaput taiko velika kao
srednja starost šume.


U slučaju da bi sadanja šuma bila u cijelosti stara
samo 70 godina, to bi ona bila predočena pačetvorinom
A O F E, pak ako bi se njezina sadanja starost od 70
godina (to je podjedno i njezina srednja starost) uzela za
ophodnju, te ju se prema tomu htjelo kroz 70 godina posjeći,
to bi nakon tih 70 godina bila šuma stara samo 0—70
godina ili poprijeko samo 35 godina, te samo sa drvnom
zalihom kako to predočuje A AOF dakle bi koli srednja
starost, toli i drvna zaliha bila za polovicu manja od sadanje.


Iz toga se vidi očito, da je ophodnja od 70 godina za
polovicu niža nego li bi prema sadanjem stanju šume normalno
smjela biti, te da stoga koli u toj, toli u svakoj
drugoj šumi kao normalna ophodnja odgovara ona, koja je
dvaput tako visoka, kao što je srednja starost dotične šume.


Nije neophodno potrebno, ali se iz mnogih razloga
preporuča, da ophodnja bude umnožak od gospodarstvenog
razdoblja, koja se prema predzadnjoj alineji § 18. imaju u
visokim šumama sa čistom i oplodnom sječom uzeti sa 10
ili 20 godina, a u prebornim, srednjim i sitnim šumama sa
5—10 godina.


U prebornim šumama ima se umjesto ophodnje ustanoviti
ophodnjice t. j . ono vrijeme, kroz koje se sa sječom
ima proći kroz cijelu gospodarstvenu jedinicu i nakon toga
opet povratiti na prvu sječinu.


Po uređajnom naputku su u prebornoj šumi napušteni
dobni razredi, te umjesto njih uvedeni debljinski
razredi. Budući su ovi potonji u savezu sa ophodnjicom,
a njezina visina je ovisna o tomu, koliko se uzme debljinskih