DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 154 — drvo (Derbholz) t. j . iznad 7 % promjera, tada se i prirast ima uzeti samo za krupno drvo, a ne i za kićevinu. Isto kao što drvna zaliha, mora se i prirast u takovim slučajevima reducirati na sadanji obrast sastojine. U slučaju da prirast treba izračunati u postocima, čini se to za praksu dovoljno točno po Presslerovoj formuli, po u kojoj je p = ("L + Z) T ´ koJoj M predstavlja sadanju drvnu zalihu, a m drvnu zalihu prije n godina. N. pr. da sastojina ima sada drvnu zalihu od 366 m3 a prije 10 godina da je imala 322 m3, tada je % p = 366 -322 200 _ 44 880 _ „.0 ] Z0 /o´ 366 -f 322 10 ~~ 688 ZU 688 Presslerova formula daje vazda nješto premalen rezultat. Stoga je Kunze sastavio nješto točniju formulu po kojoj je 20a Ako P - .(. - i) + - m (n + i) X vrijeme n nije predugo i ako se uz to radi o malom postotku, tada je diferencija između obiju rezultata tako neznatna, da se za potrebu prakse sasvim dobro izlazi sa jednostavnijom Presslerovom formulom. Postotak prirasta je u toliko važan, što dotle, dok je on za jednu sastojinu veći od — njezin popriječni prirast za glavnu sastojinu još uvijek raste, a obratno ako je manji, tada on pada i čim je manji, tim je sastojina dozrelija za sječu. Po točki H./b §. 43. ima se kod sastavka gospodarstvenoga programa „Opis sastojina" stegnuti na najnužnije opaske, te se medju inim spominje i tekući prirast, a u obrascu pako 13, koji se ima rabiti za gospodarstvene programe, ne ima spomena o tekućem prirastu, nego se navada popriječn i prirast — dakle i opet jedno protuslovlje, koje je ali također samo prividno. Već sam spomenuo, da se tamo, gdje se godišnji prihod izračunava iz prihoda ustanovljenog na temelju drvnih zaliha i prirasta samo onih sastojina, koje će se sjeći u prvom |