DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 18 <-- 18 --> PDF |
tS2 — istraživanjima ustanovile normale (broj stabala, temeljnica i drvnih zaliha) u normalnim prebornim šumama, to bi se tada imali svi za uređenje prebornih šuma potrebni podaci. Do toga će se ali moći doći jedino tada, ako bi naš šumarski odsjek dao za to nesamo inicijativu, nego ako bi takav rad jedinstveno rukovodio, a prema potrebi i po svojim organima izvađao. Takove radnje ne mogu se izvađati na trošak zem. zajednica, nego bi ih kao drugdje, trebalo i kod nas obaviti na zemaljski trošak. Za istraživanje prirasta prirastnjakom (Zuwachsbohrer), je veoma dobar Mattsonov švedski prirastnjak, koji se naručuje od tvrdke : Versandgeschaft von R. Reiss in Liebenwerda in der Provinz Sachsen u Njemačkoj. (Vidi o tomu raspravu u „Forstwissenschaftliches Centralblat, svezak 5. iz godine 1911.). Time sam svršio sa prirastom u prebornim i srednjim šumana, pak se ponovno vraćam na prirast u šumama sa čistom i oplodnom sječom. Za te šume ima se po točki 3. §. 11. ustanoviti i računati sa popriječnim prirastom u onoj dobi, u kojoj će se dotične sastojine predvidno posjeći. Budući neki noviji napuci određuju, da se ima ustanoviti i računati sa tekućim prirastom, to za dokaz opravdanosti odredbe glede popriječnog sječivog prirasta, navadam slijedeće. Sa tekućim prirastom računa se vazda onda, kada se godišnji prihod (etat) ustanovljuje samo za budućih 10 do najviše 20 godina, te stoga računa samo sa drvnim gromadama i prirastima onih odsjeka, koji za to vrijeme imadu doći do sječe, dočim se sva daljna razdoblja nadjeljuju samo sa površinama. To je ali moguće i dopustivo samo u onim šumama, u kojima se ili ne mora u svakoj gospodarstvenoj jedinici strogo potrajno gospodariti, ili u kojima se već kroz decenije ra |