DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 150 ispravnije podatke od onih, što bi se dobili, kada bi se 2-3 pokusna stabla porušila i sa svim matematičkim finesama obračunala). Istaknuta okolnost, da se naime i onda, ako se njekoliko srednjih stabala sa najvećim trudom i troškom istraži glede prirasta (čemu također treba iskustva i vještine), ipak ne dobije pouzdani rezultat za prirast cijelih sastojina, a ne dobije se zato, jer ta srednja stabla ni jesu srednja stabla za razvoj prirasta, — imperativno upućuje na to, da se na takova istraživanja ne troši mnogo novca i vremena, nego da se podaci za prirast uzmu što moguće više iz prihodnih skrižaljka. Stoga je kod čiste i oplodne sječe najuputnije samo prirast sječivih i za sječu dozrijevajućih sastojina ustanoviti u samoj sastojini i to na taj način, da se njezina zbiljna drvna zaliha podijeli sa njezinom starosti. Drvnu zalihu treba u takovim slučajevima ustanoviti što točnije na pr. izbrajanjem, a isto se mora i starost točno ustanoviti. Veoma je shodno ako se drvna zaliha može ustanoviti na temelju faktičnih posljedaka sječe sastojina istoga položaja, obrasta i starosti. Kod svih ostalih sastojina (mlađih i srednjodobnih) neka se prirast uzme iz prihodnih skrižaljka, uvaživ pri tomu sadanji obrast i onaj, što će ga sastojina vjerojatno imati u doba sječe. U prebornim šumama, te za natstojno drveće u srednjim šumama, u kojima se po alineji 2. točke 3. ima ustanoviti tekući prirast, ne može se on uzeti iz prihodnih skrižaljka stoga, jer ih za te vrsti šuma još ne ima, nego se on mora istražiti u samoj sastojini, a učiniti će se to najjednostavnije i za potrebu prakse dovoljno točno, navrtavanjem većega broja stabala sa prirastnjakom i to ne tako, da se prirast izračuna po kakovim formulama, nego na taj način, da se od kubnog sadržaja navrtanog stabla odbije kubni sadržaj stabla prije n godina, te ta razlika podjeli sa n i time dobije tekući godišnji prirast |