DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 148 Budući još ne ima dovoljno podataka o tomu, koliko stabala, temeljnica i drvnih gromada pojedinog debljinskog razreda dolazi na jednu ral, to bi ta istraživanja trebalo tek obaviti, a moglo bi ih obaviti kako sam to već spomenuo, procjenbeno osoblje ogulinske i otočke imovne općine. Kod tih imovnih općina imaju se potpunoma na novo sastaviti gospodarstvene osnove za izvanredno velike komplekse pre bornih šuma. Stoga su svi za preborne šume potrebni po daci u prvom redu potrebni za te imovne općine i stoga bi za ta istraživanja izdani troškovi u prvom redu došli u korist tim imovnim općinama. Daljni uvjet za uspješnu okularnu procjenu jest, da se ne uzima preveliki broj debljinskih razreda — tri razreda će najbolje odgovarati, te se oni dadu okom sasvim dobro razlikovati i ucjeniti. Na taj način pokušao sam ja nekoliko procjena u pre bornim šumama, a postupao sam pri tom tako, da sam iskolčio jednu pokusnu plohu, zatim sam ju ocjenio najprije okularno, a nakon toga izbrajao stabla, te konačno na te temelju jednih i drugih podataka izračunao broj stabala, te meljnice i drvne zalihe pojedinog deb razreda i sravnio ih međusobno. Već kod 4.—5. pokusne plohe dobio sam re zultate, koji su samo neznatno diferirali. Prije nego li zaključim ovo poglavlje o procjeni, moram upozoriti na jedan po šumu štetni običaj. Mnogi šumari kada izbrajaju stabla, običavaju ih dati zatesivati (anplatzen) u svrhu, da se ne bi po drugiput mjerila. Time se stabla sasvim nepotrebno ozlijeđuju, osobito ako se radi o vrsti drveća sa tankom korom, ili ako se to čini u još mladim sastojinama, Mjesto toga zatesivanja može se izuzam slučaj veoma hrapave kore, sasvim dobro stabla vidljivo obilježiti sa običnom bijelom kredom, pri čemu nastaje još i ta prednost, da označivanje sa kredom ide puno brže, negoli zate sivanjem. |