DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 147 stvoriti si pravu sliku srednje sastojine, a pogotovo je teško u šumi naći tu srednju sastojinu. Redovito se naime uređivaču dogodi, da nakon dugog traženja misli, da je našao jedno mjesto, koje bi odgovoralo prosjeku čitavog odsjeka, ali tek što je počeo sa iskolčenjem pokusne plohe, sa nezadovoljstvom primjeti, da se slika mjenja, i da mu pokusna ploha ne će odgovarati. Bude li on pako svoje oko uvježbao na okularnu procjenu, imati će slijedeću veoma znatnu prednost. Umjesto, da odsjek procjeni jednom pokusnom plohom, koja redovito potpunoma ne odgovara, učinit će si uređivač prigodom obilaženja odsjeka tolikoput bilješke o omjeru smjese debljinskih razreda, kolikogod puta se mjenja slika odsjeka, te iz svih tih bilježaka uzeti aritmetičku sredinu. N. pr. da si je omjer zabilježio ovako : Prvo stajalište Deb . raz. L, .-. deb. , raz. 0-5 .„ deb. raz. 0-2 III. Drugo „ 0-4 .-. .-. Treće „ .-. 02 0-5 Četvrto „ 0-5 0-4 0 i Peto 0-4 0 i 0-5 1-9:5-0-38; 15: 5= 0*3; 1-6:5 = 0-32 Obrast cijelog odsjeka da je 0´8, tada pojedini debljinski razred zauzima slijedeće razmjerne površine : I. deb. raz. 0-38 X 0-8 = 030 ; II. deb. raz. 0*3 0´8 = 0-24 i III. deb. raz. 0´32 X 0-8 = 0´26 ili ukupno 08 od jednoga rala. Ako se je na temelju nor ma la, koje su iz podataka tipičnih sastojina ustanovljene za dotične stojbinske razrede, već otprije ustanovilo „koliko stabala i temeljnica, te sa kojom drvnom zalihom" otpada na pojedini debljinski razred — uzev kao jedinicu jednu ral, tada ti podaci pomnoženi sa navedenim omjernim brojevima 0*30, 0-24 i 0´26, daju broj stabala, temeljnice i drvne gromade po rali za svaki od triju debljinskih razreda. |