DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 67 ničkog luga" u broju 4. Šum. lista od godine 1912. na strani 137., po kojemu se: „ondje, gdje se ima zavesti uredno preborni sjek, neizlučuju odjeli, već samo sjekored i".* Od svega što se gospodarstvenom osnovom ustanovljuje i određuje, ima jedino razdjelenje šume u odjele značaj stalnoga, te stoga ima biti trajno nepromjenljivo, dočim sve ostalo je po naravi stvari promjenljivo. Stoga je to razdjelenje jedan od najvažnijih posala uređenja, te mu uređivač treba da posveti najveću pažnju, a to tim većma, što se izpravci na gospodarstvenom razdje * Odnosni stavak g. Dojkovića glasi: „Već onda, kad sam pristupio uredjajnim radnjama i kad sam prosječnom mrežom raidjelio sva tri uredjajna razreda u 50 odjela, pružio sam dokaz, da izvanjskim razdjelenjem ne imam pred očima uredjenje Drag. luga na isključivoj podlozi prebornog sijeka, već đa a priori stvaram mogućnost, da će se u buduće, budu li to samo okolnosti dopuštale i nastane . zato potreba, moći iz uredno prebornog sijeka odmah preći na periodno, odnosno na sječinsko gospodarenje. Ja sam izletnicima odmah kod ulaza u šumu otvorio pregledovid, raztumačio izvanjsko razdjelenje, pak sam bio uvjeren, da će g. K. barem to znati, da se ondje, gdje se imade izključivo zavesti uredno preborni sijek, neizlučuj u odjeli već samo sjekored i, što se obavlja ili samo sa njekoliko uzdužnih ili popriječnih, — u brdima, — terrainu prilagodjenih prosjeka. To je kardinalna razlika izmedju vanjskog razdjelenja u sječinskom i uredno prebornom gospodarenju, što mora barem onaj znati, koji suče rukave, da izvrgne tudje pošteno nastojanje i rad, nezasluženom ruglu". Osim navedenoga, ima u tom članku po mom sudu još njekoliko neispravnostih, pak da mlađi i još neiskusni uređivači šuma ne budu njima zavedeni, mnijem, da će biti dobro, da se na nje ovdje osvrnem. Neće biti ispravno, kada se razdjelenje šume u odjele naziva „vanjsko razdjelenje", jer što bi se onda za razliku od toga imalo zvati „unutarnjim razdjelenjem". Neispravno je nadalje govoriti o „izlučivanju" odjela. Izlučiti mogu samo nješto, što zasebno postoji i što se po svojoj sućnosti razlikuje od drugoga. Stoga se može govoriti samo o izlučivanju odsjeka (sastojina) unutar pojedinih odjela, a ne mogu se izlučivati odjeli, koji u neuredjenoj šumi još ne postoje, nego se tek imaju stvoriti. Stoga držim da se ispravno može govoriti samo o „razdjelenju šume u odjele". Konačno se u brdovitim šumama, bile one preborne ili ine kakove, razdjelenje u odjele redovito ne obavlja prosjekama, nego se u tu svrhu upotrebljuju što većma naravn e crt e (putevi, potoci i slično), a umjetni prosjeci samo iznimice onda, kada naravnih crta ne ima (vidi toč. 2. §. 4. ured. nap.). |