DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 108 — U pogledu dužnosti uporabe biljegovke nema razlike, da li je izdavajuća tvrtka na tima izvacima od računa, na fakturama ili na prepisima pisano ili tiskano ili ma kojim god drugim načinom označena ili ne. Biljegovna se dužnost proteže i na onaj slučaj, kada se takovi konti, izvaci ili note uvrste u tekst trgovačkih i poslovnih pisama, ili se priklope ovakovom pismu kao dodatak ili prilog. Kada se podnesu konti, izvaci ili note oblasti ili javnoj blagajni na isplatu na mjesto namire, ima se na njim podmiriti, kao na namirama polag ljestvice II. pripadajuća biljegovina priljepljenjem biljegovka uz uračunanje jur upotriebljene biljegovke na kontima od 2 ili 10 f. Pod javnim se blagajnama razumijevaju sve one blagajne, kojima upravljaju organi države, javnih zaklada, javnih oblasti i općina, ili pod državnom upravom stojeći javni zavodi i poduzeća. Pod istu biljegovku od 2 do 10 f. podpadaju eskomtne note bankira, mjenjačnica novčanih i vjeresijskih zavoda, ter ostalih poduzeća ne manje u svratištima i gostionama sa podpisom ili potvrdom izmirbe, ili bez toga izdani konti, kao što i prepisi tih konta. Od takovih knjižica, u koje upisuju trgovci ili obrtnici za stranke odpremljenu ili izručenu robu, izvršene radnje ili ostale poslovne činidbe i iz ovih proističuće tražbine, pripada stalna biljegovka od 30 f. za svaku godinu. Primjerene biljegovke treba prilijepiti na prvoj strani kao konti, tako i knjižica, te preko njih napisati prvu stavku konta ili knjižice. Ako se pako rabe tiskani obrasci, to se uporabljuje napred opisani propisni postupak. Tko primi kontu neprovidjenu sa propisnom biljegovkom ili slično pismo, a ne podnese ga za 16 dana poreznom uredu, da se nalaz sastavi, odgovoran je u drugom redu za počinjenu prikratu biljegovine, ako se ne može kazna ućerati od izdatnika (§. 6.). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 109 — Postupovna se pristojba od dobavnih, vozidbenih i gradjevnih ugovora sklopljenih izmedju države i sukromnih stranaka imade tako podmiriti, da se prigodom isplate, obavljene na temelju ugovora imade svaka, po stranci izdana namira, providiti ne samo biljegovkom pripadajućom na naslov biljegovine od namire, nego se imaju podjedno na nju još obaška prilijepiti i biljegovke u vrijednosti primjerenoj doznačenom iznosku u ime one pristojbe, koja polag II. odnosno III. ljestvice pripada od ugovornoga pravnoga posla. Dotična je oblast dužna u tekstu ugovora ili u zaporki odobrenja osobito napomenuti, da se po ovom načinu podmiruje od ugovora pripadajuća pristojba (§. 10.). Poduzeća, društva javni zavodi i zadruge, što no moraju javno polagati račune, dužna su od beriva, što ih kod njih u službi stojećim činovnikom i podvornikom u području krune ugarske isplate, bilo, da se vrhu ovih namire ili ob izvršenom platežu glaseče dokaznice ili druge vrste potvrdnice, izdadu ili ne, — odbiti polag ljestvice II. pripadajuću biljegovinu, ter ju uz priklop individualnog iskaza izmakom svake godine za 14 dana odpremiti dotičnom kr. poreznom uredu. Kod ovog su načina podmirivanja, kako namire, ako se takove izdadu, tako i individualni iskazi prosti od biljega (§. 11.). Osobe, kojih je siromaštvo dokazano (točki 12. 40/85 članka tarife primjerenom) vjerovnom svjedočbom, uživaju oprost od biljegovine u pogledu njihovih molbenica, te priloga ovih, što no su ih podnijeli u poslovima sačinjavajućima predmet, kako sudbene, tako upravne odredbe. (§. 14.) Brzojavno upravljene molbe po sukromnim strankama na upravne oblasti takovoga sadržaja, koje bi inače stavljene u pismenom podnesku bile podvrgnute biljegovini polag pristojbenih propisa, podpadaju biljegovini opredijeljenoj za takove podneske. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 110 — Odgovarajuću biljegovku imade stranka prilijepiti na brzojavku, koju je predala na brzojavnoj postaji. Brzojavni će činovnik tako uporabljenu biljegovku propisno prebiljegovati, te će na koncu odpraviti se imajuće brzojavke staviti opazku: „prosto od takse" ako takovu netreba platiti, odnosno, ako je na njima uporabljen biljeg, naznačiti će kakovoga je biljeg iznoska ili pako, ako biljeg nije predan, da biljeg nije predan (§. 15.). Podnesci, kojim se moli promjena imena podpadaju biljegu od 1 K. Ako u jednom podnesku sadržaje molba promjenu za više imena, imade se podmiriti za svaku pojedinu ista biljegovina (§. 21.). Ministar se financija upućuje u §. 29. ovog zak. članka XXVI. 1881., da sve postojeće ustanove biljegovnih i pristojbenih propisa sa odredbama ovog zak. članka izda i obnaroduje u uredovnoj zbirci. Podmirba biljegovnih pristojba gotovim novcem Namirne se i ugovorne biljegovne pristojbe mogu u stanovitim slučajevima podmiriti gotovim novcem na temelju zak. članka XIV. 1901. zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog sabora. Ministar financija može odrediti, da državne oblasti i uredi, državne uredbe i poduzeća, isto tako municipija, ako platežne obveze podmiruju putem cheqne- i clearing-prometa kr. ug. poštanske štedionice, ili putem giro-prometa austrougarske banke, mogu po ovlaštenom na dizanje novca: a) podmiriti se imajuću namirnu biljegovinu, b) po §. 10. zak. čl. XXVI. 1881. podmiriti se imajuću ugovornu biljegovinu od pripadnosti ovlaštenoga odbiti i neposredno u državnu blagajnu odpremiti (§. 1.). Ove se pristojbe imadu od pripadnosti na dizanje novca ovlaštenoga i onda odbiti i u državne blagajne odpremiti, ako se o platežima, koji se imadu obaviti na način, označen u §. 1. ne izdaje namira. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 120 — od uporabnog ugovora, već kao od ugovora za dobavu robe (u. s. 390—1902; i 8223—1905). Električno svjetlo i sila ne samo da nije bez vrijednosti, nego spada u kategoriju materijala veće vrijednosti. Od ugovora glede bušenja arteškog zdenca (bunara) ide pristojba po ljestvici III. od zaslužbine i onda, kada poduzetnik ništa ne dobije za svoj rad u smislu ugovora, jer bušenje nije uspjelo (u s. 216—1899). Gradjevni se ugovor ima smatrati pismeno sklopljenim i podvrženim pristojbi sa gledišta odmjere pristojbe, nakon što je stranka, koja dade graditi, prihvatila proračun poduzetnika (u. s. 2157—1890). Ugovor sklopljen sa slikarskim umjetnicima u pogledu dogotovljenja slika ima se biljegovati samo polag ljestvice II. (u. s. 2157—1896). U slučaju razlučenja] ima se od vrijednosti dobave radnje odmjeriti pristojba po ljestvici IL, a od vrijednosti mješovite dobave i dobave materijala po ljestvici III. (u. s. 394—1885). U pomanjkanju razlučenja pripada pristojba od cijele svote po ljestvici III. Po sadanjoj se praksi uzima n. pr. šljunak bezvrijednosnim (u. s. 1713—1905), dočim n. pr. lomljeni kamen nije bezvrijednosan, jer osim dovoza iziskuje i rad — lomljenje — (u. s. 15292—1898 i 21325—1901). S istih razloga ni je bezvrijednostan ni kamen za taracanje (u. s. 3341 od 1906). Niti kod električnog svjetla nisu svjetiljke (žarulje) bez vrijednosti (u. s. 13656—1905). Dobava robe za oblasti bez posebnoga ugovora na jednostavnu naručbu ne podpada pristojbi (u. s. 3581 — 1904). Ako privatna osoba nabavlja i prodaje robu za koju državnu vlast ne na temelju nabavnoga ugovora, već bez ugovora uslijed jednostavne naručbe, pripada u tom slučaju na namire o kupovnini u smislu tar. čl. 22/9 biljegovina po ljestvici II., a ne može se povrh toga tražiti i biljego |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 121 — vina po ljestvici III. za pravni posao (u. s. 618—1886. i 1440—1890). Ako se o svotama, podignutim na temelju posebno skopljenih gradjevnih i dobavnih ugovora medju državnim oblastima i sukromnom strankom izdade u tom slučaju jedna (skupna) namira, ima se podmiriti posebno od svake svote podignute na temelju pojedinih ugovora ljestvična pristojba, koja pripada od oba posla, dočim se biljegovina za namiru ima podmiriti od ukupno podignute svote (u. s, 1456—1890). Ako poduzetnikov vjerovnik sudbeno zaplijeni zaslužbinu, koja potiče iz ugovora o dobavi robe sklopljenoga sa državnom oblašću ili županijom, pa uslied toga diže doznačenu svotu u korist poduzetnika njegov vjerovnik, dužan je u tom slučaju vjerovnik podmiriti i ljestvičnu pristojbu od dobavnog pravnog posla (u. s. 2069—1895). U smislu ustanova obiljegovini i pravnoj pristojbi od g. 1883. imadu se namire poduzetnika, ako preuzima samo dobavu materijala, koji ima prometnu vrijednost, ili ako preuzimlje uz to i obavu radnje, biljegovati polag ljestvice II. u ime biljegovine za namiru i polag ljestvice III. u ime ljestvične pristojbe za ugovor. Preuzimlje li poduzetnik samo nabavu radnje, ili ako nema prometne vrijednosti materijal, koji će se dobaviti, ili ako mu je posvema neznatna vrijednost, to se namire imaju biljegovati po ljestvici II. u ime pristojbe za ugovor (n. pr. poduzetnik obskrbe za bolnicu biljeguje namire po .. i III. ljestvici). Dobavljač šljunka biljeguje namire dvaput po ljestvici II., ako šljunak u tom kraju nema prometne vrijednosti. (F. r. Z. 26831—1884.) Namire za beriva. U mnogim šumarijama ne mogu službenici nabaviti biljegovke za namire za svoja beriva, pošto u sjedištu nema ovlaštene prodaje biljegovka. Uslijed toga se gubi mnogo vremena požurivanjem, a s druge strane lugarsko osoblje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 60 <-- 60 --> PDF |
- 122 — trpi nerazmjerno veliki trošak dok nabavi biljegovku i vodi brigu, da li će mu pravodobno prispjeti namira, koju je odpremio prilikom. — Povodom toga je dozvoljeno, da se u isplatnom iskazu beriva pokraj stupca za tecivarinu otvori novi stupac za biljegovnu pristojbu. Zbrojni se iznos biljegovne pristojbe zaračunava u primitak u dnevniku za tudje novce i druge pologe, te istodobno provede u izdatak. Za ukupni se iznos svakog isplatnog iskaza nabave biljegovke i prilijepe na prvoj vanjskoj strani povrh obistimbene zaporke isplatnoga iskaza. Likvidator prebiljeguje biljegovku uredovnim pečatom i naznači dan prebiljegovanja. Ni urednici ni službenici ne trebaju predlagati namira za podignuta beriva Primitak svojih beriva potvrdjuje svaki pojedini namještenik svojim potpisom u isplatnom iskazu pokraj zadnjeg stupca. Ovaj je postupak odredjen za brodsku imovnu općinu naredbom od 29. svibnja 1914. broj 83.743 .. 1913. i poslije je isto uvedeno za nekoje druge imovne općine. Na iskazima se o isplatama beriva radnika namještenih na državnim pastuhališnim postajama ne upotrebljuje biljegovina na namiru od svake svote beriva posebice, već se uslijed dozvole ministra financija može podmiriti na taj način, da se biljegovke odgovarajuće svoti, koja se dobije zbrojenjem biljegovina, odpadajućih od svake pojedine svote beriva, prilijepe na koncu iskaza, te da se propisno prepišu sa uredovnom zaporkom (m. f. 8370—1890). Ako činovnici svoja beriva, koja uživaju na raznim naslovima, podignu skupno na jednoj namiri, to se ima namira biljegovati prema skupnoj svoti, a ne prema razlučenim svotama (m. f. 27091.—1883.) i onda, ako u prvospomenutom slučaju manje iznaša biljegovina. Često je povoljnije namiru ispostaviti razlučeno, a često opet u skupnoj svoti. Svaki si neka prije izračuna, kako je povoljnije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 129 - Kada više osoba, od kojih je jedna ili više njih od biljegovine oproštena, zajednički uruče kakav biljegovni podvrženi podnesak, tada je dužna biljegovini podvržena stranka platiti svukoliku biljegovinu od podneska, njegovih priloga i napisnih prepisa. Isto valja i za one zapisnike i njihove priloge, zatim za one uredovne prepise i ovjerovljenja, koja se izdaju na zajedničku molbu, pristojbi podvrženih i od iste oproštenih stranaka (§. 15.). Pravo državnoga erara na pristojbu nastaje kod ostavina onim danom, kada je baština pripala, kod pravnih poslova pako u tom času, kada je pravni posao u tuzemstvu sklopljen. Kod pismenih ugovora smatra se gore napomenutim vremenom dan izdadbe isprave, kod takovih pravnih poslova, pako, koji odviše od odobrenja, dan odobrenja. (§ 16.) Biljegovina se ne ima predhodno, već nakon odobrenja ugovora naknadno podmiriti. Oblastima stranku pozvati da doprinese biljege u roku u 8 dana. Običan je još postupak, da se odnosni ugovor ustupi nadležnom uredu, koji odmjeruje pristojbu, a ovaj odmjeri pristojbu na platež u gotovom novcu. Ovo je najpraktičnije i u skladu je sa §. 5. Ako se biljegovke prilijepe prije odobrenja, a odobrenje ne uslijedi, tada ima financijalno ravnateljstvo stranki doznačiti u gotovom iznos, koji odgovara prilijepljenim biljegovkama* Nastaje još pitanje, ako se biljegovke predhodno t. j . prije odobrenja priliepe, nu manjkavo (protupropisno) i u nedovoljnom iznosu, može li se sastaviti obnašašće? Obnašašću nema mjesta, jer se ono ne može sastaviti ni onda, kada nije ništa prilijepljeno, tim manje dakle, kada je stranka nešto podmirila, što može eventualno natrag tražiti, (u. s. 709—1886 i m. i 95261—1891.) (Nastavit će se). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 66 <-- 66 --> PDF |
- 128 — Oprosti od pristojbe. Oprost se od biljegovne i pravne pristojbe može odnositi ili na predmet, o kojem bje izdan kakav spis, dotično kakova isprava, ili sklopljen kakav pravni posao, ili pako na osobu, koja ili za koju se obavi pristojbi podvrženi čin. (§ 7.) Oprost je od biljegovine i pristojbe dvovrstan, osoban i predmetan. Prilozi su samo onda prosti od pristoibe, ako je podnesak, kojemu su priloženi, takodjer od pristojbe prost. Naprotiv takve isprave i takvi spisi, koji su po kakvoći svojoj prosti od biljegovine, nu kao prilozi budu priklopljeni podnesku podvrženu biljegovini, imadu se, izuzevši izrično u tarifi navedene slučajeve, providiti za priloge odredjenim biljegovkama. (§ 8.) Oprost je od biljegovine i pristojbe ili bezuvjetan ili uvjetan t. j . oprost ili opstoji u svim okolnostima ili samo dotle, dok ne prestanu uvjeti oprosta. Nu ako se ovakove isprave ili ovakovi spisi tada upotrebljuju, kada nema uvjeta utemeljujućih oprost od pristojbe, mora se pristojba podmiriti prije uporabe toga spisa ili isprave. Priložena tarifa sadržaje oproste, koji nekojim predmetima ili osobama uvjetno ili bezuvjetno pripadaju. (§ 9.) Kod ugovora, ljestvičnoj pristojbi podpadajućih a sklopljenih izmedju erara, te pristojbi podvrženih stranaka, imade pristojbu od prvog t. j . od onog primjerka ugovora, koji ostaje u pohrani kod dotične državne oblasti, podmiriti stranka, koja je pristojbi podvržena i to do 50 K. biljegovkama, a preko 50 K. po volji i u gotovom novcu. U koliko ovakovi pravni poslovi podpadaju odobrenju, to pravo erara na pristojbu nastaje danom odobrenja (§ 16); u tom slučaju može se biljegovina, odstupajuć od §. 20. podmiriti i tako, da se jedan redak zaporke odobrenja ispiše preko dolnjeg bojadisanog dijela biljegovke (m. f. 95261-1891). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 127 — Pristojba se podmiruje u gotovom novcu: 1. u stalnoj svoti od sudbenih riješidba izrečenih o necijenivim parbenim predmetima. 2. polag postepenosti vrijednote u iznosu rastućem prema vrijednosti predmeta od pravnih poslova navedenih u točki 2.: a) ako se doduše može ustanoviti vrijednost činidbe i protucinidbe, nu ista nije izražena niti u ispravi istaknuta pozivom na druge isprave, knjige i račune; b) ako pristojba premašuje 50 K., u kojem se slučaju može ova podmiriti u smislu točke 2. uporabom biljegovka; c) od poslova navedenih u točki 5. si. A) ; 3. u postocima od vrijednote: a) od takvih pravnih poslova, kojima se prenaša vlastništvo, služnost porabe ili uživanja nepokretnina uz protučinitbu ili bez nje; b) kod darivanja pokretnina, kada pristojba premašuje 52. K., ter u obće kada će uslijediti predaja darovanog predmeta tekar iza smrti darovatelja; c) kod prenosa imutka uslijed čije smrti, osim ostavine navedene u točki 3. si. b) §. 4.; d) kod zemljisničkih upisa radi stečenja stvarnih prava, ako pristojba više iznaša nego 56 K., u kojem se pako slučaju dozvoljava u smislu točke 3. si. c) § 4. podmirivanje iste uporabom biljegovka; e) od konačnih sudbenih osuda naznačenih u tarifu; f) takmina prenosnih pristojba od takvoga pokretnoga i nepokretnoga imutka, koji se nalazi u posjedu osoba, dotično uživana nadarbina i zaklada navedenih pod točkom D čl. 9/95 tarife (§ 5.). Na unaprijed izdane zajamne obveznice, ako zajam ne bude efektuiran ne može se zahtijevati pristojba (u. s. 20996—1904.). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 64 <-- 64 --> PDF |
- 126 — posebne povlastice ili na upis trgovačke tvrdke ili koji sadržavaju pravne poslove; b) od svjedočaba ; c) od trgovačkih i obrtničkih knjiga, zatim od knjiga obrtničkih podhvata, te poslovnih posredovatelja ; d) od onih uredovnih odpravaka, koji polag tarife podpadaju pod stalnu biljegovinu. Izuzimaju se medjutim stalne pristojbe od osuda, izrečenih glede neprocjenjivih parbenih predmeta, koje se imadu plaćati u gotovom novcu, e) od svih onih isprava, od kojih se ne plaća biljegovina po ljestvici. 2. polag postepenosti vrijednote, u iznosu rastućem prema vrijednosti predmeta, u koliko ne premašuje pristojba 50 K. od pravnih poslova navedenih u točki 3., koji sadržavaju prenos imutka, utvrdjenje prava ili ukidanje obveza, ako se može procijeniti činidba i protučinidba i ako je njezina novčana vrijednost istaknuta u ispravi o poslu ili pako izražena pozivom na druge isprave, račune i knjige. Postepena se pristojba, ako premašuje 50 K., može podmiriti ili uporabom biljegovka ili u gotovom novcu uz prijavu pravnog posla. U postocima od vrijednote : a) kod darivanja pokretnina medju živim, ako pristojba ne premašuje 52. K. ; b) kod takvih ostavina, koje se sastoje samo iz pokretnina, te se raspravljaju po sudbenoj ili štitničkoj oblasti ili po kr. javnim bilježnicima, ako pristojba ne iznaša više nego 56 K. (§ 9 zak. čl. XXXIV. 1881.); c) kod zemljišničkih upisa radi stečenja stvarnih prava, od kojih postotna pristojba ne premašuje 56 K. ; nu upisna pristojba premašujuća 56 K. može se po izboru stranaka uplatiti ili uporabom biljegovka ili pako u gotovom novcu (§ 13. zak. čl. XXVI: 1881) (§ 4.). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 119 — upravno sudište. Izmedju svijuh decisija slijede samo četiri kao uporabive u šumsko-računarskom poslu. XIII. Brisovne se dozvole, dane radi izknjiženja u ime jamčevine uknjiženih svota, ne mogu ubrajati medju ona brisovna očitovanja, kojim se ukida pravo zaloga, stečeno na koju dugovnu tražbinu, i koja su spomenuta u alineji drugoj tar. 51. 10/92. Uslijed toga ne podpadaju biljegovini po ljestvici II. i imadu se providiti od arka samo sa stalnom biljegovinom od 1 K. kao što se providjaju isprave. XXXIV. Računi, koje izdaju ljekarnici o svom poslu, podpadaju biljegovini na račune. LII. Na brisovne dozvole, zastupajuće takodjer i namire, koje glase na svotu izpod 200 K. ide biljegovina od 1 K. po arku. 25. Ona uplaćena pristojba, koja nije ustanovljena po upravnom sudištu, može se u slučaju nepripadne uplate natrag zahtijevati unutar 3. godine. Nabavni ugovori. Za nabavne je pogodbe ili nabavne ugovore, kojima se tko obvezuje, da će za pogodjenu cijenu nabaviti komu stanovitu stvar, ili radnju zajedno sa materijalom, temelj odmjere pristojbe po pogodjenoj cijeni: ljestvica III, ako li pako samo obavu radnje na se preuzima, ili ako materijal nema prometne vrijednosti, ili je pako ta vrijednost razmjerno posvema neznatna (kao n. pr. u najviše slučajeva zemlja, obična voda, šljunak ili lomljeni kamen, pijesak itd.) polag vrijednosti: ljestvica II. Ako je u troškovniku, osnovi ili proračunu o kojem poduzeću po stavkama označena isključivo obava radnje i mješovita dobava, tada se kod ustanovljivanja mjere pristojbe imadu u obzir uzeti ona polag stavaka označena razlučivanja (tar. cl. 22/9). Od ugovora vrhu obskrba sa plinom (u. s. 7182— 1887) ili sa električnom silom nema se pristojba odmjeriti kao |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 118 — provedene segregacije po urbarskom sudu od razdijeljenih pašnjaka i šuma ništa dopitano nije. U svrhu dakle, da se ovi zamršeni odnošaji urede, poziva se kr. podžupanija (gradsko pogl.) da odmah za to potrebito uredovanje preduzme, te da sve od ©vakovih zemljišta, koja su segregacijom pripala pojedinim bivšim urbarskim podanicima proiztičuće tražbine drž. erara na pristojbenoj takmini posebnoj likvidaciji podvrgne, pozvav podjedno kr. poreznog nadzornika, da od svoje strane opredijeli svoga činovnika, koji će se imati tomu uredovanju pridružiti. Neodazove li se kr. porezni nadzornik tomu pozivu, to će se imati likvidacija bez izaslanika financijalnoga provesti, te sve gore naznačenim neizpravnim načinom propisane pristojbene takmine kr. porez, nadzorniku na odpis priopćiti. O pa z ka: Ova je naredba kasnije još okružnicami kr. zem. vlade, odjela za poslove unut. od 13. listopada 1882. br. 39329. i 2. prosinca 1882. br. 43522. razjašnjena, odnosno ponovno na provedenje naložena. S istih je razloga prije njekoliko godina u ličko-krbavskoj županiji od zem. zaj. nepripadno ubrani pristojbeni jednačak odpisan, te na temelju u tom pogledu uslijedivše ministarske odredbe povraćen svim zem. zajednicama mjestnih općina. Imovne općine, zemljišne zajednice itd. plaćaju od tečenja (kupa) redovitu pristojbu, pošto ne plaćaju pristojbenog jednačka (u. s. 16870.—1900. i 5531.—1902.). Tar. čl. 16/1 toč. 1. Upravno sudište. Kr. ugarsko upravno sudište ustrojeno je na temelju zakonskog Članka XXVI.: 1896., te odlučuje konačno o svim upravno-pravnim preporima nabrojenim u tom zakonskom članku. Obstojalo je financijalno upravno sudište izdalo 73 decisije (odluke), koje su označene sa rimskim brojevima I do LXXIII. Sadanje opće upravno sudište (odjel financijalni) ima 29 decisija, označenih arabskim brojkama 1 do 29. Decisije se stvaraju u plenarnim sjednicama, te nadomješćuju zakone u toliko, da imadu obvezatnu moć za |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 117 — pravnoga načela, po kojem se sve urbarske šume i svi urbarski pašnici nazivlju općinskima, premda nisu nikada bili općinsko vlasništvo, već uvijek suvlasništvo bivših podanika urbarskih, jer sačinjavaju nerazdijeljenu svojinu zadruge t. j . skupa urbarialista i njihovo je uživanje uvijek spojeno s posjedom kuće i zemljišta, te prema tomu spadaju ova zemljišta u red onih, koja si po §. 24. zak. cl. XXVI. od god. 1881. izuzimlju od pristojbene takmine, odnosno od kojih se nepripadno propisana takmina odpisati ima. I kr. je financijalno ravnateljstvo dopisom svojim od 10. travnja 1882. br. 8902 u odgovoru na vladinu zamolnicu od 24. veljače t. g. br. 8155 za saobćenje svoga mnijenja istog kr. vladnoga odjela, odvratilo, da je do sele općinam odmjeravan i propisivan bio pristojbenijednačak samo od onoga posjeda, što no su ga općine valovale kao vlasništvo općine. Sa razloga toga odmjeravao se je jednačak općinam takodjer i od urbarskih pašnjaka i šuma u svim slučajevima u kojima ne bijaše dokazano, da je taj posjed vlasništvo pojedinih sesionara a njihovu slobodnomu posjedu prikopčan, u kojem slučaju dakle, ako je dokazan, taj posjed u smislu tar. cl. 9/95 D. bilj. 3 sbirke zakona i propisa o biljegovini i pravnoj pristojbi, zatim §. 24. č. z. čl. XXVI. od god. 1881. nepodpada pristojbenom jednačku. Što se pako tiče napose urbarskih šuma i pašnjaka, koji u smislu car. naredbe od 17. svibnja 1857. podpadaju segregaciji, to primjećuje rečeno kr. financ, ravnateljstvo, da će se glede njih tekar poslije dovršene segregacije konstatovati, da li su porazdijeljeni medju gospoštije i općine ili pojedine sesionaše, te da će imati općine plaćati pristojbenu takminu od dijela, što no ih je zapao segregacijom kao moralno tijelo; posjed pako, koji je razdijeljen medju gospoštije i pojedine sesionaše, da nepodpada pristojbenoj takmini, te da će se od ovakova posjeda občinam propisani jednačak odpisati, čim obćine odlukom urb. suda zatim starima i novima posjedovnim listovima dokažu, da im poslije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 116 — reklo uslijed tužbe rečene imovne općine slijedeću osudu: Kr. ug. uprav, sudište uvaživši tužbu riješava tužiteljicu imovnu općinu obveze plateža na teret joj propisanog pristojbenog jednačka i odredjuje brisanje istoga, jer i po tužiteljici imovnoj općini kupljene nekretnine valja smatrati dobrima takove naravi, koje doduše sačinjavaju nerazdijeljivo vlasništvo kojega općinstva, nu uživanje ili izrabljenje istih stoji u nerazdruživoj svezi jedino sa kućnim ili zemljišnim posjedom pojedinih stanovnika tako, da te nerazdijeljive nepokretnine isključivo samo cijeloviti dio pojedinih posjeda sačinjavaju, buduć da su takove nekretnine polag ustanova opazke 1 c točke D) članka 9/95 pristojbene tarife proste od pristojbenog jednačka, to je valjalo u smislu nazočne osude odlučiti. Sudište izdaje dva primjerka overiješidbe zagrebačkom kr. financijalnom ravnateljstvu skupa sa prilozima izvješća od 24. ožujka 1901. broj 12.222 na izvršbu tim nalogom, da jedan primjerak u smislu §. 138. zak. član. XXVI: 1896. i točke 24. provedbene naredbe broj 21.773 M. E. 1896. dade tužitelju uručiti. (Vidi i nar. k. z. vi. o. z. n. p. od 12. ožujka 1884. br. 10171. u ured. sbirci II. od g. 1899. str. 213.) I zemljištne su zajednice u starom provincijalu i mjestne obćine u bivšoj vojnoj Krajini proste od pristojbenog jednačka. U tom je pogledu glede z. z. u bivšem provincijalu ili glede t. zv. urbarskih obćina izašla slijedeća tumačeća : N a- r e d b a kr. zem. vlade odjela za unut. poslove, od 28. lipnja 1882. br. 24401. u predmetu otpisa nepripadno urbarnim imovnim občinam propisane pristojbene takmine od urbarskih šuma i pašnika. Kr. vladni odjel za unutarnje poslove, razabrao je u više slučajeva, da kr. porezni uredi pristojbenu takminu odmjeruju od segregiranih, pojedinim bivšim urbarialcem u vlasništvo pripalih zemljišta, držeći se kod toga onoga neiz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 125 — iskaznicom ili dokazalom onim strankama, kojim se izdaju, u koliko se ovakove svjedočbe nemaju smatrati niti kao izprave pod točkom 3. slovo A, niti kao uredovni odpravci; 2. podnesci privatnih stranaka Njegovom cesarskom apoštolsko-kraljevskom Veličanstvu, saboru, vladinim i municipalnim vlastima, sudovima, javnim uredima ili iste zastupajućim urednicima, državnim zavodima, pod državnom upravom stojećim poduzećima, ili općinama, napokon trgovačkim i obrtničkim, jte odvjetničkim komorama; ili iste zastupajućim službenim osobama, isto tako i dvogubke, prilozi i napisni prepisi ovakovih podnesaka; 3. sve knjige, koje se vode u trgovačkim ili obrtničkim poslovima, ob obrtnim podhvatima ili o poslovnom posredovanju ; 4. svaki uredovni odpravak, — razumijevajuć ovamo i sudbene riješidbe — koji polag tarife izrično pristojbi p odpada; 5. radi stečenja javnih prava ishodjeni upisi u javne knjige (§. I). Od kojih se predmeta i po kojem mjerilu ima plaćati biljegovna i pravna pristojba, to sadržaje tarifa, koja je sastavnim dijelom svih zakona i propisa )§. 2.). Pravna se pristojba podmiruje ili uporabom biljegovka ili u gotovom novcu bilo u stalnoj svoti ili prema vriednosti predmeta po ljestvici (skali) sadržanoj u posebnoj tarifi priloženim skrižaljkama (I., II., III.) ili pako po stanovitim postocima (§. 3.). Podmirivanje pristojba bil jeg ovkama. , Pristojba se podmiruje uporabom biljegovka i to : 1. u stalnoj svoti : — . .. a) od podnesaka, drogubaka, od njihovih priloga i napisnih prepisa. Još se posebna pristojba ima platiti polag dotičnih članaka tarife na one podneske koji se odnose na |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 124 — Slijede važnije ustanove, u koliko se odnose na šumskoračunarsko poslovanje. Predmet biljegovine i pravnih pristojba. Pod biljegovinu i pravnu pristojbu podpadaju. A) svaki pravni posao, koji po gradjanskim zakonima prava utemeljuje, prenaša, utvrdjuje, preinačuje ili ukida i to: 1. Kada se kakovim pravnim poslom, izdala se o njem isprava ili ne izdala, prenaša vlastništvo, služnost porabe ili uživanja nepokretnina i to uz protučinidbu ili bez nje; 2. kada se o pravnom poslu izdaje isprava ili kada se i bez isprave darivaju pokretnine medju živim, ako će uslijediti predaja darovanog predmeta tekar iza smrti darovatelja; 3. o svakom drugom pravnom poslu u tu svrhu izdani spis, da služi dokazalom protiv izdavatelja ili opunomoćitelja, bilo da je isti sa nužnim potrebštinama za dokaznu moć providjen ili ne; 4. sudbeni zapisci, sastavljeni o dražbi pokretnina, makar ga i ne podpisale kupujuće stranke; 5. svi oni poslovi, izdala se o njima isprava ili ne, od kojih imadu u gotovom novcu plaćati biljegovnu pristojbu na javno polaganje računa obvezana poduzeća, družtva, zavodi ili udruge (ur. sb.); 6. isplate, koje obave državne oblasti i uredi, državni poslovi i poduzeća, isto tako koje obave municipiji putem cheque i clearing-prometa kr. ug. poštanske štedione i putem giro-prometa austro-ugarske banke, bez da se o njima izdade namira (§. 2. zak. čl. XIV.: 1901. sb. str. 520. K. ur. sb.). B) prenosi imutka uslijed čije smrti. C) slijedeći spisi zabilježnice i službeni čini: 1. sve one svjedočbe, kojim se osobna svojstva ili u obće faktične okolnosti zasvjedočavaju u tu svrhu, da služe |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 123 - Primke su proste od pristojbe o svotama ispod 4 K. i o predmetima vrijednim manje od 4 K. (tar. cl. 65/102 si. u.). Namire ravno na 4 K. već su podvržene biljegovini (u. s. 1218. .. 1888). Prost je od poreza prigodom prvog imenovanja ili definitivnog potvrdjenja ne samo pod službenu taksu povučeni dio, nego i cijela plaća (u. s. 2096.—1895.). Ovo je zabilježeno na str. 161. djela: Tičarić „Državna financijalna uprava g. 1896". Po obćinskom poglavarstvu propisno izdane svjedočbe imaju podpunu valjanost, ako ih i ne podpiše župnik (m. f. 83553.—1899.). Biljegovni je oprost s naslova siromaštva vezan na osobu i ne prelazi na pravne nasljednike (u. p. 1510.— 1890.). Državnom činovniku ne može pripadati oprost sa naslova siromaštva (u. s. 11280.—1905.). U konkretnom bi mu se slučaju zaplijenila plaća. Svjedočba se siromaštva ima posebno izraditi i priložiti glede svake stvari. Uredovna zbirka zakona i propisa o biljegovini i pravnoj pristojbi. Uredovnu je zbirku zakona i propisa o biljegovini i pravnoj pristojbi na temelju §. 29. zakonskog članka XXVI: 1881. izdalo kr. ug. ministarstvo financija uslijed naredbe grofa Julija Szapary-a kr. ug. ministra financija. (Knjigotiskara C. Albrechta u Zagrebu 1883.). U uredovnoj su zbirci sistematski složeni svi zakoni i propisi o biljegovnoj i pravnoj pristojbi. Uredovna zbirka ima moć zakona, a služi kao ravnalo svim organom i strankama. Službena riješenja i platežni nalozi sadržavaju §§. uredovne sbirke i tarifne članke pristojbene tarife kao sastavnog dijela uredovne zbirke. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 115 — šumskog gospodarstva ovlašteni, jer kamati glavnice, buduć sačinjavaju jedan od pokrivnih temelja izdataka, skopčanih sa šumskim gospodarstvom, uplivišu na imovnost šumskog gospodarstva. Ta pokretna imovina ima dakle u pogledu uživanja iste jednu narav sa onom nepokretnom imovinom, iz koje je potekla, pa tako i sa gledišta pristojbenog jednacka treba da podpada istom postupku, kao što sama nepokretna imovina tim više, jer nema dvojbe, da uživanjem te nerazdijeljene imovine raste vrijednost zemljišta na to ovlaštenih, pa tako i prenos istih podpada većoj pristojbi, nego bi podpadao, da sa istima nije skopčano to pravo uživanja, ili imovina pojedinih opcinara, kad se prenosi, jest zajedno sa tim pravom uživanja predmetom redovite prenosne pristojbe. Ako bi se dakle upitna glavnica još posebno i pristojbenim jednačkom obteretila, postojao bi slučaj dvostruke odmjere. Iz tih razloga trebalo je tužbu uvažiti, te odlučiti prema sadržaju dispozitivnog dijela nazočne osude. Sudište izdaje dva primjerka ove riješidbe zagrebačkom kr. financijalnom ravnateljstvu skupa sa prilozima izvješća od 7. svibnja 1898. broj 18.896 na izvršbu tim nalogom, da jedan primjerak u smislu §. 138. zak. čl. XXVI. g. 1896. i točke 24. provedbene naredbe broj 21.973. M. 4. 1896. dade tužitelju uručiti. Nadalje je kr. ug. upravno sudište u državnoj javnoj 5531 F sjednici dne 24. ožujka 1902. broj -jg^-* uzelo u razpravu stvar pristojbenog jednacka šumsko-gospodarstvenog ureda II. banske imovne općine u Petrinji, u kojoj je kr. financijalno ravnateljstvo u Zagrebu odlukom od 14. studenoga 1900. broj 52963 riješilo utok, podnesen glede pristojbenog jednacka od 3´04 K., propisane kod kr. poreznog ureda u Petrinji u G. od god. 1900. pod stav. broj 248, te je iz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 114 — vaoci ovih, ako im ukupni godišnji čisti prihod ne premašuje godišuje 800 K.; g) tvorničke nastane dioničarskih društava i za tvorničke svrhe služeče zgrade i h) takova tečevna društva, koja su ustrojena samo za vrijeme življenja društvenih članova ili njihovih nasljednika ili za vrijeme, koje ne premašuje 15 godina. (§. 24. zak. čl. XXVI. 1881.) Krajiške su imovne općine proste od pristoj benog jednačka. U sjednici je od 20. siječnja 1899. izreklo kr. ug. upravno sudište pod brojem 6491 F ex 1898. od 20. siečnja 1899. slijedeću osudu: Kr. ug. upravno sudište uvažuje tužbu, te riješava tužiteljnu imovnu općinu dužnosti plaćenog propisanog joj pristojbenog jednačka od 389 for. 34 nov. na godinu. Razlozi : Tužiteljica II. ban. imovna općina u Petrinji došla jena temelju zakona od 8. lipnja 1871. u vlasništvo šumskog gospodarstva, što ga ima i to u ime odkupa prava drvarenja, paše, žirovine i inih prava uživanja, zajamčenih obiteljima pukovnijskih općina, koja su dosele bila u običaju u državnim šumama u bivšoj vojnoj Krajini, a zvala se ma kako. Nepokretna imovina, koja se sastoji iz šumskog gospodarstva, ma da i jest nerazdijeljenim vlasništvom imovne općine, gledom na to, što je uživanje imovine u nerazdruživom spoju samo sa posjedom kuće ili zemljišta pojedinih žitelja, dotično obitelji, prosta je u smislu točke c §. 24. zak. članka XXVI. od godine 1880., od pristojbenog jednačka. A budući glavnica od 194.665 for. 11 nč. podvrženom pristojbenom jednačku, potječe takodjer iz šumskog gospodarstva tužiteljne imovne općine, pa ma da po zaporci valovnice sačinjava i jednu netaknjivu- temeljnu glavnicu, to su ipak na porabu i uživanje iste, ako i ne neposredno, to posredno ovlašteni oni isti žitelji općine, koji su na uživanje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 113 — a) 5/io postotka od vrijednosti nekretnog imutka i 7io postotka od čiste vrijednosti k substanciji imutka spadajućih pokretnih dobara za one nadarbine i zaklade, kojih podjelba ovisi od vladaočeva ili vladina imenovanja ili odobrenja, nadalje za majoratske povjerbe; b) Vio postotka od vrijednosti nepokretnog imutka i 7io postotka od čiste vrijednosti k substanciji imutka spadajućih pokretnih dobara — za sve druge pod a) nespadajuće nadarbine i zaklade, kao i za crkvene i svjetovne općine, nadalje za takove družbe, zavode korporacije i društva, kojih članovi nemaju svojega dijela u stožeru i c) 7.o postotka od vrijednosti nepokretnoga imutka za podhvate na dionice i druga tečevna društva, kojih članovi imaju dio u zajedničkom stožeru. (§. 22. zak. cl. XXVI. 1881.) Od pristojbene su takmine proste: a) sve nepokretnosti, koje nisu podvržene zemljarini i kućarini ; b) javne zaklade i zaklade sveučilišta, koje stoje pod upravom države; c) nepokretna dobra, koja su istina nerazdijelna svojina kakve zadruge, ali je njihovo uživanje ili poraba samo posjedu kuće ili zemlje pojedinih stanovnika tako prikopčana, da su one nerazdijelne nepokretnine isključivo cjeloviti dio samo onih pojedinih posjeda ; d) pokretnine crkava i bogomolja opredijeljene za službu božju; e) pokretnine zaklada namijenjenih nastavnim, dobrotvornim i pietetnim svrhama, te pokretna dobra zavoda i zadruga postojećih za takove svrhe, u koliko se ovaj imutak ne može odcijepiti po dotičnim temeljnim pravilima od pomenutih svrha; f) držci u §. 22. spomenutih nadarbina, dotično uži |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 112 — pristojbe, koja po zakonu pripada. Jednačak se plaća upravo obratno na mjesto pristojba, koje bi erar dobio, kada se imetak ne bi nalazio u mrtvim rukama, koje ga drže i isključuju iz prometa. Jednačak se dakle plaća baš za to, jer nema prenosa, jer izostaje prenos. Jednačak je kompennacija fiktivnih pristojba ili kompenzacija erara od gubitka zastaloga tim, što je stanoviti imetak postao za promet mtrvim. Pravna je podloga jednačka trajno držanje imetka u čvrstim, mrtvim rukama, uslijed čega ne dolazi imetak u promet, a izostaju pristojbe. Jer se jednačak osniva na uživanju, to je za podlogu odmjerenja uzet prihod, a ne vrijednost imetka, — Erar polazi sa stanovišta, da svaki imetak poprečno u 10—10 godina mijenja vlasnika (kupoprodaja, darovi, nasljedstvo itd.) pa da erar od svakog imutka, ako nije vezan na mrtve ruke, može očekivati svakih 10—10 godina, da će dobiti pristojbu od prometa imetka. Prihod se je ustanovljivao svakih 10 godina, a tečajem toga razdoblja nije bilo mjesta nikakovom ispravku jednačka niti pripisu sa naslova prirasta niti odpisu sa naslova otpada imetka. Odmjerivanje je od 10 na 10 godina ostalo nepromijenjeno, a rektificiranje uslijed prirasta i otpada imetka uvedeno je naredbom od 30. ožujka 1852. broj 85, pa vrijedi još i danas. Ovoliko o historičkom razvitku jednačka za vrijeme absolutizma. (K. ur, sbir. str. 457.) Pristojbeni je jednačak odmjeren od 10 do 10 godina sve od g. 1850. do 1. svibnja 1881. Svaki je prenos podpadao redovitoj pristojbi, a pristojbeni je jednačak odmjeren nakon izmaka razdoblja od 10 godina. Godine je 1881. podvrgnut pristojbeni jednačak temeljitoj reformi. Taksativno su naznačene osobe, koje spadaju pod pristojbeni jednačak. Jednačak je propisivan svake godine kao godišnja dužnost a ne od 10 do 10 godina. Nakon prvog se siječnja 1888. opet odmjeruje jednačak od 10 do 10 godina. U ime pristojbene takmine odmjeruje se kao godišnja dužnost: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 111 — Ako pako na dizanje novca ovlašteni izda namiru, uživa ova namira oprost od biljegoyine, koju okolnost imade platežnu dužnost vršeća oblast (ured, posao, poduzeće) pozivom na nazočni paragraf istaknuti na namiri (§. 2.). Ove modalitete, uz koje se u smislu odredbe nazočnoga zakona imade uplata namirne i ugovorne biljegovne pristojbe obaviti u gotovom novcu, ustanovljuje ministar financija naredbom (§. 3.). Pristojbeni jednačak ili takmina. Do godine 1850. postojala je samo jedna vrst podavanja od prenosa nekretnog imetka i to porez na nasljedstva i darivanja za slučaj smrti kao prometni porez od obogaćenja. Temeljna mu je misao, da nenadana sreća prirasta imetka opravdava, da na tom obogaćenju partipicira i država. Pošto se je ovaj porez mogao zahtijevati samo u slučaju faktičnog prenosa (nasljedstva, zapisa, dara), to je ogroman dio nekretnog posjeda, nalazeći se u takozvanim „mrtvim rukama" crkvenih i inih beneficija, općina, zaklada itd. ostao prost od svake pristojbene daće, jer nije dolazio u promet. Ova nepravda, a i nužda države za većim prihodom, rodila je misao, da se i uživatelji ovih „mrtvih" imetaka podvrgnu pristojbenoj daći, da plaćaju godišnji paušal (relutum) državi za to, jer imetak, što ga uživaju, drže u posjedu i uslijed ovog držanja ne dolazi u promet. Ova je misao bila rodilja pristojbenog jednačka, a zahtijevanje erara je postavljeno na pravni temelj, da je „uživanjem odnosno držanjem u posjedu" odnosni imetak izlučen iz prometa. Pristojbeni jednačak (takmina, aequivalent), kako pokazuje samo ime, nadomještuje redovitu prenosnu pristojbu, bolje rekuć takmi se s njome. Jednačak ne nadomješćuje faktično već odmjerene; niti redovne pristojbe, koje će se odmjeriti, nije dakle aequivalent, da bi se plaćao od kakove |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 10.7 - Preinaka nekih ustanova od biljega i pristojba. Zakonskim su člankom XXVI. 1881. zajedničkoga hrvatsko- ugarskoga sabora preinačene nekoje ustanove o biljegama i pristojbama. (Sbornik 1881. strana 279.) Preinačeni su ulomci postotnih pristojbenih stavaka, zatim pristojbe za prenos posjeda i ustanovljene su nove stavke biljegovine za I. ljestvicu (§§. 1, 2 i 3). Prebiljegovanje obavlja obvezana uredovna osoba na svim podnescima i prilozima, za koje nije propisano, da se piše preko biljegovke. Svaka se na pismu prilijepljena biljegovka prepečati uredovnim pečatom, koji označuje dan prebiljegovanja. Ako li uredovni pečat nema oznake dana, tada se biljegovka prepečati uredovnim pečatom i odma zabilježi dan prebiljegovanja na gornjoj strani svake pojedine biljegovke. Na želju stranaka ima se prebiljegovanje izvršiti u njihovoj prisutnosti. (§. 4). Biljegovina se podmiruje na trgovačkim obveznicama, doznačnicama, zadužnicama, izdanim za predujam na robu ili za vrijednosne papire tako, da se primjerena biljegovka prilijepi na prvoj strani isprave i prvi se red teksta isprave napiše preko doljnje šarne strane biljegovke, kada se ne rabi tiskani obrazac. Ako li se upotrebi tiskani obrazac, onda se biljegovka propisno prebiljeguje (§. 5). Biljegovna obveza konta i nota. Računi, note, iskazi i slična pisma, što no ih trgovci i obrtnici izdaju o tražbinama potičućim iz njihova posla, jedan drugomu ili drugim osobama bez razlike, da li se u njima posvjedočava podmirba ili ne, i jesu li izdavaoci podpisali ili ne, ako ne glase na veću svotu od 100 K, biljeguju se od svakoga arka sa 2 f, inače pako podpadaju biljegovini od svakoga arka sa 10 f. Pod kontom se razumijevaju takodjer izvaci od konta, a pod notama fakture i njihovi prepisi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 106 — same isprave, podneska za dokumentiranje, odnosno pismeno redigiranje pravnog čina ili dogodjaja. Podmiruje se biljegovanjem (prije biljegovanim papirom a sada biljegovkama), Prometni je porez najmoderniji i dosele najmanje iscrpljen. Ovim se oporezovanjem najpodesnije prilagodi porezna stavka poreznoj snagi. Gdjegod se pojavi u pravnom prometu vidljiva vrijednost, tada država jedan dio vrijednosti kao porez za sebe rekvirira. Prometnom se je porezu prije podvrgao samo pravni promet nekretnina. U novije doba samo stanoviti oblici prometa pokretnina sačinjavaju predmet oporezovanja (pristojbe). Biljegovani arci i biliegovke. Biljeg je znak bojom natiskan na papir, a biljegovka je četverouglasti otisnutim biljegom providjeni papirić, koji se ima prilijepiti na papir (spis). Manjak biljega može biti samo razlogom kazni, a nipošto uskrati uredovanja, pravnoj zaštiti od strane države. Biljegovni zakon od 9. veljače 1850. nije poznavao biljegovka u današnjem njihovom obliku, nego su isprave sastavljane na biljegovanim arcima. To su bili posebni arci, koji su bili providjeni biljegom, od prilike onako, kao što .. danas izdaju mjenice na biljegovanim bjelicama. Takav je postupak zadavao poteškoće u rukovanju pravnog prometa. Stoga su carskom naredbom od 28. ožujka 1854. na mjesto biljegovnih araka uvedene biljegovke sadanjega oblika. Carska je naredba stupila na snagu 1. studenoga 1854. a četiri je godine nakon toga 1. studenoga 1858. posvema dokinuta uporaba biljegovanih araka (bjelica). Zakonskim je člankom XXIII.: 1868. ovlašten ministar financija, da uzdrži u krijeposti do 31. prosinca 1869 postojeće propise o bilje zima, pristojbama i taksama sa nekojim preinakama navedenim u samom zakonu. (Vidi Sbornik 1869. strana 104). Daljnje su promjene uslijedile navedenih godina 1873., 1875., 1881. itd. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 105 — Biljegovne pristojbe.* Svaki je dužan podmiriti propisanu pristojbu za uporabu bilo kakovog uredovnog čina državne vlasti. Pristojbe su podavanja, koje se plaćaju kao odšteta za posredovanje ili uticanje državne vlasti prigodom sklapanja pravnih poslova ili za uporabu uredbe, koju država podržava kao pravnu zaštitu ili za izdanje isprava itd. Riječ pristojba znači oporezovanje pravnog života. Pristojba je dakle jedna vrst poreza. Oporezovanje pravnog života ima tri oblika, a ti su: „Pravne pristojbe (za pravnu pomoć)", „porez na ispravu odnosno biljegovina za redakciju spisa" i konačno „prometni porez". Pravn e su pristojb e najstariji i najprimitivniji oblik oporezovanja pravnoga života. Imale su narav odštete, a zahtijevale su se za stanovite pravne čine. — U patrimonialnoj je državi pripadala jurisdikcija većinom sukromnikom (vlasteli, stališima, crkvama i gradovima). Ovi su u ime vršenja jurisdikcije ubirali stanovita podavanja za pojedine čine u pravnom životu zajedno sa onim podavanjima, koja je pobirala sama država kao najviša vlast. Čim su prestali feudalni odnošaji, sjedinile su se obje vrsti podavanja i tako su nastali pristojbeni zakoni carskim patentom od 27. siječnja 1840. (Stempel und Taxgesetz) i od 9. veljače 1850. (Provisorisches Gebiihréngesetz). Ustanove su u zakonu 1850. glede pristojbenih i biljegovnih porezovnih daća preuzete iz prijašnjih zakona, a postoje još i danas. Porez na ispravu stoji u savezu sa pismenim sastavcima, u koliko su od pravnog zamašaja. Plaća se od * Ovo je gradivo namijenjeno za uporabu u šumsko-računarskom poslovanju, a sabrano je polag zbornika, uredovne zbirke i vladinih naredaba, te je obilna gradja povadjena iz preglednog i iscrpivog djela vijećnika kr.ug. upravnog sudišta Samuela Kocijana: Tumač financijalnim zakonima. |