DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 66 - Takovi ali slučajevi su rijetki, a dogadjaju se samo onda, kada su slučajno dobni razredi tako normalno poredani, da se sa sječom može na jednom kraju početi, te ju neprekidno nastaviti do konca ophodnje; ili da je dotično šuma tako skroz jednolična — naročito jednako stara, dakle skroz jednako sječiva ili jednako nedozrela, da je sasvim svejedno gdje će se početi sa sječom. Tu je onda razumljivo da se ne će početi u sredini, nego uzev obzir na potrebni pravac izvoza, potrebu paše, smjer eventualno pogibeljnog vjetra i t. d. početi s jednoga kraja, te nastaviti pravcem do drugoga kraja. U visokim šumama će se takav slučaj (samo jedan sjekored) veoma rijedko dogoditi, dočim u sitnim šumama češće, te jedino u takovom iznimnom slučaju bi se sjekored pokrivao sa gospodarstvenom jedinicom," te bi se istodobno jedno i drugo dijelilo u odjele. Ad. §. 4. /Razdjelenje gospodarstvenih jedinica u odjele, ili kako ga njeki običavaju nazivati „nutarnje razdjelenje šume", ima osim u alineji 5. ad. §. 3. (vidi stranu 35) navedenoga još i tu svrhu, da se prostorno mogu u šumi točno odrediti mjesta za sječe i za kulture; zatim, da se laglje mogu provesti sadanje i buduće izmjere u šumi; nadalje da se šuma učini preglednijom, a uz to redovito i za izvoz drva prikladnijom (izvoz prosjekama); te konačno, da se u svrhu prepriječenja pogibelji od požara i zareznika, veće suvisle sastojine razdjele u manje dijelove. Budući ti razlozi postoje u svakoj šumi bez obzira nato, da li se ona uzgaja kao visoka, srednja ili sitna šuma, te da li se u njoj provadja čista, oplodna ili preborna sječa, to se ima prigodom uređenja svak a šum a razdjeliti u primjereni broj odjela. Držim stoga da nije ispravan nazor g. šumar, nadzornika V. Dojkovića u njegovom članku „Pismo iz Draga |