DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 33 <-- 33 --> PDF |
95 To se dade preglednije učiniti na slijedeća dva načina. 1. ili da se podaci o temeljnicama iznimice unesu ^. crvenom tintom (vidi sliku 8 pod a), čime ne samo podaci o temeljnicama, nego i o broju stabala i o drvnim zalihama, postaju pregledniji; ili 2. tako, da se svi ti podaci za svaki slijedeći debljinski razred unašaju za jednu liniju niže t. j . onako, kako je u slici 8. predočeno pod b). U rubrici 26. obrazca 4. (opis sastojina za preborne šume) spominje se „popriječni godišnji prirast za normalno stanje debljinskih razreda". Taj popriječni prirast je u prividnom protuslovlju sa ustanovom §.11. točke 3. ured. naputka, po kojoj se u prebornim šumama ima ustanoviti tekući prirast. To protuslovlje nastalo je usljed loše stilizacije ovdje i u alineji 5. točke 1. §. 36. ur. nap., pak će o tomu biti pobliže govora kada se bude razpravljalo o §. 36. Za sada moram samo u kratko spomenuti, da bi tu umjesto „popriječni" imalo stajati „prosječni" za normalno stanje debljinskih razreda prije i poslije sječe". Taj prosječni prirast ima se reducirati na sadanji obrast sastojine, te on zbrojen za sve odsjeke, predočuje podjedno normalni etat za dotičnu gospodarstvenu jedinicu. (Vidi alineju 2. točke 1. §. 36. ur. nap.) U „Opisu sastojina" za visoke preborne šume (obrazac 4.) ima rubrika, u kojoj bi se tekući godišnji prirast imao izkazati u postocima (%>). Ta rubrika je ovdje sasvim suvišna, a naprotiv manjka ona u „Opisu sastojina" za visoke šume čiste i oplodne sječe, gdje bi bila potrebna. To je moralo nastati očito usljed pomutnje. Taj postotak ima biti putokazom za sječivost sastojina. To on može biti samo u jednakodobnim sastojinama u kojima prirast postepeno raste, zatim u stanovitoj dobi (obično u srednjodobnim sastojinama) kulminira i kroz njeko |