DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 89 — zbroje se površine svih odjela, i time dobije ukupna produkciji drva namjenjena površina cijele gospodarstvene jedinice. Ad toč. 3. Kod opisa stojbine može se često dogoditi, da je vrst gorja i tla sasvim ista za više odsjeka. Da se s toga to ne mora opetovati kod svakog odsjeka, može se u takovom slučaju ta rubrika jednom vertikalnom crtom razdijeliti u dvoje, te u prvoj rubrici za sve odsjeke zajednički navesti ono, što im je zajednički, a u drugoj samo ono, u čemu se razlikuju. Pri tomu treba navesti samo najbitnije i izbjegavati svaku opširnost, te manju važnost polagati na vanjske znakove tla, a veću na ono, što je faktično važno obzirom na uzgoj drveća. Ad točka 4. Uvrštavanje odsjeka u odnosne stojbinske razrede rabljenih prihodnih skrižaljka, ima uslijediti prema sadanjoj vrsti drveća onda, ako se ta vrst ima i nadalje pridržati, Za slučaj pako da se ima promjeniti, uputno je označiti stojbinski razred za jednu i za drugu vrst. Kod čistina se stojbinski razred označuje prema uzgojiti se imajućoj vrsti drveća. Stojbinski razred ustanovljuje se prema izabranim prihodnim skrižaljkama i to ili po drvnoj zalihi ili po visini stabala ili kombinovano oboje zajedno. Na pr. ako se za hrast uzmu Schwappachove prihodne skrižaljke, te se je n. pr. ustanovilo da je starost, sastojine 50 godina, drvna zaliha svedena na potpuni obrast da je 90 m3, a popriječna visina stabala daje 14 m., tada je ta sastojina najbliža II. stojbinskom razredu, te se u taj i uvrsti. Iz navedenoga vidi se, da se kod ustanovljivanja stojbine po drvnoj zalihi, mora ova svesti na potpuni obrast. Ovaj ali nije moguće svagda sasvim točno ucjeniti, pak ako se pogriješi samo za jednu desetinku, tada i drvna zaliha znatnije varira. Stoga će uvjek biti dobro, da se kod nor |