DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 19 <-- 19 --> PDF |
obilježbe u šumi bile i suvišne s toga, što je i bez toga svaki prosjek u šumi za svakoga dovoljno jasno određen time, ako mu se reče „prosjek koji se nalazi izmedju odjela toga i toga". Kod užih prosjeka, koji se sa svojom površinom ne izlučuju posebno, te s toga u opće ne dobivaju svoje posebne oznake, nebi ini način niti bio moguć. Sto je rečeno glede obilježbe prosjeka, to isto vrijedi i za puteve, potoke i ine naravne crte kao međe odjela. Za stupce, kao trajne i stalne točke međe odjela, ne određuje naputak »gdje se imaju metnuti" — da li u sredini, ili na gornjoj ili dolnjoj, na sjevernoj ili južnoj strani prosjeka i t. d., te stoga uređivač u tom pogledu ima slobodne ruke. Sa geodetskog stanovišta bilo bi najshodnije, da se metnu u sredinu, nu to nije uputno s toga, što bi kod izvoza drva smetali i bili oštećivani. S toga većina autora preporuča, da se u brdovitom položaju postavljaju na gornju (prama brdu okrenutu) stranu, jer je tu manja pogibelj, da bi mogli biti odvaljani (n. pr. tim, da se o nje zadenu kola), a inače da se postavljaju uvjek na stanovitu stranu n. pr. na istočnu i sjevernu — vidi o tomu sliku 7. U takovom slučaju ona crta, na kojoj se nalaze stupci, predstavlja pravu mjerenu crtu. Ad §. 7. Po alineji 1. može se ´izlučivanje odsjeka obaviti ili istodobno sa izmjerom crta unutarnjeg razdjelenja (u odjele), ili se na ovu nadovezuje. Potonje držim praktičnijim i preporučam osobito u onom slučaju, ako uređenje šume ne provađa posebni uređivač nego onaj šumar, koji u njoj vodi stručnu upravu. Ovaj na tomu ne može neprekidno raditi, nego radi samo dogodice kada mu to ini upravni poslovi dozvoljavaju. Ako bi oba posla istodobno obavljao, to bi mu se posao komplicirao, |