DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 80 litom, takodjer i nutarnja izmjera (razdjelenje u odjele) preduzme teodolitom. U protivnom slučaju obavi se ta izmjera busolom. Po alineji 2. toga paragrafa imaju se brojevi odjela naznačiti u šumi na medjašnim stablima. To se najjednostavnije učini sa crnom uljenom bojom na mrtvoj kori stabla (da se ono ne ozledi). Ličenje brojeva sa crvenom bojom na bijelom polju, kako se to mjestimice (n. pr. u zagrebačkoj gori) uobičajilo, te što sam i ja zagovarao jednom zgodom u Šumar, listu, ne bi preporučio s toga, što je to veoma kričeče i s toga nelijepo; nadalje što crvena boja već za 3 godine sasvim izblijedi i po vremenu postane nečitljiva, dočim je crna boja veoma trajna; te konačno s toga, što ličenje četverokutnih bijelih polja kao podloga za crvene brojeve, iziskuje mnogo vremena i time prouzrokuje suvišne troškove. Brojevi se ne liče prostoručno, jer ispadnu obično nelijepi, a uz to nije to ni gospodarstveno, jer iziskuje razmjerno više vremena, nego li onda, ako se u tu svrhu rabe limene šeme za brojeve. Za brojeve je najprikladnija veličina od 5—6 cm. visine. Radniku ili lugaru, koji ima tu obilježbu provesti na stablima, neka se u svrhu, da si ne zamaže odijelo sa uljenom bojom, koja se neda isprati, dade od jeftine tamne tkanine napraviti dugački kaput (poput bolničarskih). Nabavi se pako kao inventarni komad, te se dogodice upotrebljuje u svim ostalim šumama. Ta obilježba neka se na stablima ne metne prenizko, nego dapače što moguće više (možda uz uporabu malih ljestava) s toga, da ju pastiri i ini napasni ljudi ne mogu lahko dosegnuti i istesati — osobito zimi, kada zapadne snijeg. Obilježbu prosjeka nije potrebno provesti vani u šumi i to s toga ne, što je polukrug, koji se po šemi znakova ima kao obilježba prosjeka napraviti oko velikih slova kod glavnih prosjeka, a oko brojeva kod pobočnih ´prosjeka, dosta teško napraviti na stojećim stablima, a uz to bi te |