DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 75 —


Ta ustanova je u naš naputak uzeta po svoj prilici iz
njemačkih knjiga, u koje je ona došla radi toga, što se u
Njemačkoj i u Austriji goji poglavito crnogorica, koja se
sječe čistom sječom.


Kod nas se glavna vrst drveća hrast, sječe čistom sječom,
a tu otpada pogibelj od sunca, kao i mogućnost postranog
naplođenja (preteško sjeme), dočim kod oplodne i
preborne sječe otpada jedno i drugo, pak s toga ne će se
kod nas učiniti nikakova tehnička pogrješka, ako se u opravdanim
slučajevima bude mimoišla ta ustanova — naravski
ako se to dotle, dok je ta ustanova na snazi, bude muče
toleriralo po nadzornim oblastima.


I kod nutarnjeg razdjelenja šuma u ravnici treba što
više upotrijebiti naravne crte, a samo u koliko takove manjkaju,
ima se razdjelenje u odjele provesti sa prosjecima.
Stoga i tu treba nastojati, da se postojeće ceste, trajno izgrađeni
putevi, te oni potoci, koji su tako široki i duboki,
da se preko njih ne može ni pješke ni kolima preći bez
posebnoga mosta, — uzmu kao naravne međe odjela i to
stoga, što su to koli sada, toli i u buduće u naravi trajno
vidljive crte, a spomenuti potoci uz to i trajna zapreka za
prelaz s jedne na drugu stranu. Eventualna znatnija vijugavost
takovog potoka, mogla bi tomu biti zaprekom samo
onda, ako bi time pojedine susjedne sastojine došle u opasan
položaj prema pogibeljnom vjetru. Gdje te pogibelji od
vjetra nema, ne bi bilo logično, da se sastojine, koje je
sama narav trajno razdjelila, umjetno spoje u jedan odjel,
te da usljed toga n. pr. od pojedinih sječina jedan dio dodje
na jednu, a drugi dio na drugu stranu takovog potoka tako,
da se iz jednog dijela sječine ne može doći u drugi.


U prebornim šumama na kraškom tlu u Velikoj i Maloj
Kapeli, Velebitu i t. d. treba naročito izbjegavati svaku
umjetnu crtu razdjelenja (prosjekama) s toga, što ih se s jedne
strane radi jake bure ili juga nebi i onako smjelo prosjeci
na veću širinu od 3—4 m., a s druge strane sve kada bi