DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1916 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 72 jućih puteva, urisane u nacrtu i prema gornjemu određena poprilična veličina odjela, pristupa se izradbi procrta (skice) za nutarnje razdjelenje. Ako to razdjelenje ima biti umjetno (prosjekama u ravnici), neka se pri tomu ne postupa odveć šablonski, nego neka se drži na umu, da svako pravilo ima iznimaka, te da stoga ne mogu ni svi odjeli biti jednako veliki, zatim da svi odjeli ne mogu imati oblik pravilnog paralelograma, i konačno, da svi prosjeci ne moraju neprekidno ići od jednoga kraja šume do drugoga. Tako se n. pr. iz slike 1. vidi, da se radi nepravilnosti vanjskih međa šume ne bi uz nikakovu kombinaciju mogli dobiti sami pravilni odjeli, pak kada to nije moguće za međašne odjele, nije ono neophodno potrebno ni za nutarnje odjele. Stoga nije sva šuma jedino samo sa prosjekama razdjeljena u odjele, nego je kao međa odjela (a slučajno i sjekoreda) uzet glavni šumski put IT, Naprotiv ali nije za razdjelenje uzet put, koji ide kroz odjele 8. i 12. (odsjek 8/f i 12/e), a nije uzet stoga, što bi se time dobio samo jedan mali odjel veoma dugačkog i za vodjenje sječe proti opasnom vjetru veoma neshodnog oblika. Konačno nije prosjek . produžen na sjever kroz odsjek 2/a i na jug kroz odsjeke 13/b i 13/c stoga, jer bi se tim produženjem dobila 3 veoma mala odjela, što bi bilo sasvim suvišno i ničim nebi bilo opravdano, te konačno prosjek ." nije produljen kroz odjel 1. stoga, jer taj odjel nije prevelik, te nema niti inače opravdanog razloga da se dijeli u dva odjela. Time, što prosjek 2 nije preko glavnog prosjeka .4 produljen kroz odjel 13. nastalo je t. zv. nasjedanje, koje Nijemci zovu „Aufsitzer". To su stari autori smatrali smrtnim grijehom, a ima i danas još šumara, koji su toga nazora, *nu ne znaju zato navesti nikakov u istinu opravdani razlog, dočim protiv toga govori svakako ta okolnost, da bi bilo vanredno negospodarstveno n. pr. odsjek 13/b još i sa |