DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 54 — Ovakovi prestari hrastici, koji se posjeku prehvatom, izlučivali su se, a i danas se izlučuju iz gospodarstvene osnove, a novci ulože kao nepotrošiva glavnica, od koje se samo kamati smiju i mogu upotrebiti i trošiti u svrhe zakonom propisane, kako je to uvodno napomenuto. Dakle u kratko rečeno ove su glavnice šumski kapital (fundus instructus) u drvu pretvoren u kapital u novcu, pa se na ovaj način polučeni iznosi ne smiju u cijelosti smatrati dohodkom imovnih općina, već se od tih iznosa imadu izračunati kamati, koji reprezentiraju dohodak. Ovoj nepotrošivoj glavnici pribijaju se svote od prodaje usurpacija i nesuvislih manjih zemljišnih parcela neprikladnih za gojidbu šuma. Na taj način nastaje nepotrošiva glavnica u vrijednosnim papirima i gotovini, čime se godišnji sječivni prihodi (etati) umanjuju, koji se pokrivaju kamatima nepotrošive glavnice, koje svote se godimice u proračunu imovne općine iskazuju za pokriće proračuna. Tako je kod jedne imovne općine nastala nepotrošiva glavnica u vrijednosnim papirima i gotovini od 4,897.006 K 04 fil., koja ne uživa kamate od cijele te svote, jer je za izgradnju željeznica dala svotu od 1,580.000 K. bezkamatno na 90 godina. Ova bi glavnica, uložena uz kamate na kamate samo po 4 %, nakon 90 godina reprezentirala vrijednost od 52,328.336 K. koju svotu je imovna općina u državne javne i opće korisne svrhe žrtvovala, a od koje niti ona, a niti njezini pravoužitnici direktne koristi nemaju. Subvencijom znatnih svota po imovnim općinama, izgradjene su te željeznice, koje su od koristi državi i zemlji, a osobito u ove posljednje dvije ratne godine, što ne treba dokazivati. Osim toga je ta imovna općina upisala i isplatila državi za ratni zajam i to za I. 300.000 K, za II. 100.000 K, za Hl. 100.000 K. ili ukupno 500.000 kruna, koju svotu je, u pomanjkanju gotovine, morala pokriti lombardiranjem dr |