DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 50     <-- 50 -->        PDF

- 48


koje će možda tek za 60—100 godina doći k sječi. Sadanja
naime razdioba u sjekorede, makar i u mladjim sastojinama,
ima istu svrhu kao i razvrstavanje mlađih sastojina u općoj
porabnoj osnovi, — naime dati sliku, kako će se prema
sadanjem stanju šume i usvojenim načelima gospodarstva,
imati ne samo sada, nego predvidno i u budućnosti gospodariti.


Kod ustanovljivanja sjekoreda i njihovog smjera, ima
se u prvom redu po mogućnosti uzeti obzir na poredjaj sastojine,
(da starije dodju prije k sječi), zatim na pravac
pogibeljnih vjetrova, nadalje na potrebu izvoza u stanovitom
smjeru ili pravcu (položaj pojedinih sela prema šumi),
zatim na položaj branjevina (da se ne vozi kroz nje, da ne
priječe progon blaga na pašu u otvorene dijelove šume) i t. d.


Racionalno gospodarenje zahtjeva, da se svaka sastojina
siječe onda, kada je to najgospodarstvenije. Stoga nije
opravdano za volju sječnog poredka činiti velike gospodarstvene
žrtve t. j . sjeći još nedozrele sastojine.


(Nastavit će se).


Dohodarinski ratni porez i imovne obćine
bivše Vojne Krajine.


U broju 32, 33 i 34 Narodnih Novina pod naslovom
„Dohodarinski ratni porez" objasnio je sudac kr. ug. upravnog
sudišta Samuel Kocian neke ustanove zak. čl. XLVI. od
godine 1914. zajedničkoga sabora, što me je ponukalo, da
napišem ove redke, jer mi je poznato, da su za godinu 1915.
imovne obćine u bivšoj hrv.-slav. vojnoj Krajini bile znatno
oporezovane i jer držim, da one u opće ne podpadaju pod
udar toga zakona.


Pošto je i za godinu 1916. taj porez raspisan, držim,
da je nuždno već i radi porez taj raspisajućeg povjerenstva
i za valovanje objasniti, da se imovne obćine nisu smjele
niti prošle godine oporezovati, što ću nastojati niže dokazati :


Zakonodavno tijelo je unatoč temeljnog i današnjeg zakona
o ustrojstvu imovnih obćina svrstalo zak. čl. XLVI.