DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 49 <-- 49 --> PDF |
u. 47 -** 8/b. i c, dobiti prilično normalni slijed dobnih razreda u tom sjekoredu. Ako u uređajnom zapisniku budu na ovakav način obrazložene dispozicije o sječi, tada će one biti potpunoma jasne i upravljajućem šumaru, te će ih on i cijeniti i sa voljom provadjati. Po alineji 5. toč. 1. §. 4. rastavljaju se sjekoredi medjusobno glavnim prosjekama. Tu se prije svega mora naglasiti, da se izraz „glavni prosjek" ne ima uzeti doslovno, nego prema smislu i svrsi tih prosjeka. Izraz „glavni prosjek" ima značiti ono, što Nijemci nazivlju „Wirtschaîtsstreifen", koji nije uvjek prosjek, nego može biti i dovoljno široki put. Takav je n. pr. u slici 1. put označen sa ".. Ti glavni prosjeci ne omeđuju sjekorede sa svih strana, nego ih raztavljaju samo u njihovoj širini — vidi prosjeke c i D, dočim ih u duljini rastavljaju samo pobočne prosjeke, koje čine ujedno medje odjela — vidi prosjek ´. izmedju odjela 5. i 6. gdje je ujedno i medja sjekoreda. Za širinu sjekoreda veli prof. A. vitez Guttenberg u svojoj knjizi „Die Forstbetriebseinrichtung, Wien u. Leipzig 1903." da je u glavnom ovisna o tomu, da se drvlje može do glavnih prosjeka, koji su redovito izvozni putevi, izvažati bez prevelikih troškova. Stoga kao dopustivu širinu sjekoreda zagovara 600—800 m. Austrijska instrukcija za uredjenje šuma u § 9. odredjuje, da širina sjekoreda (podjedno duljina odjela) u šumama u bregovima i kod extenzivnog gospodarenja ne ima biti veća od 1000 m= l kim., a u prigorju i kod intenzivnog gospodarenja ne više od 800 m. Te će širine u velikim gospodarstvenim jedinicama odgovarati i našim prilikama, a svakako će dobro poslužiti kao njeka direktiva osobito onda, ako su obronci predugi, te ih treba u vodoravnom smjeru razdjeliti u dva ili tri sjekoreda. Uputno je, da se cijela gospodar, jedinica razdijeli u sjekorede — ne smeta pri tomu, ako se to učini i za mladje sastojine, |