DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 44 a i e akoprem su premladi, ipak morati sjeći prije nego li odsjeci b i d. Kako je već uvodno spomenuto, imali bi se potonji sjekoredi dijeliti u odjele, te prema tomu medje sjekoreda uvijek biti podjedno i medje odjela. Kako se ali iz slučaja u odjelu 6. vidi, može to za taj odjel vrijediti samo tada, kada se on uzme kao trajni sjekored, koji se kao takav tek mora stvoriti u budućnosti, a ne može vrijediti za prelazne sjekorede, kojih u jednom odjelu može biti više i koji stoga nisu medjusobno razdijeljeni glavnim prosjecima, kako bi to prema ustanovi alin. 5. toč. 1. § 4. moralo biti. Stoga se ta ustanova proteže samo na trajne sjekorede. Već je spomenuto, da se kod ustanovljivanja pravca sječe i savezno stim kod ustanovljivanja sjekoreda, mora uzeti obzir na pravac pogibeljnoga vjetra. Ima i kod nas krajeva, gdje vladaju stanoviti stalni i veoma pogibeljni vjetrovi, tako n. pr. svi krajevi uz Jadransko more, gdje vlada veoma jaki sjeveroiztočnjak t z. bura. Izuzev ali te krajeve, nema kod nas općenito uzeto tako opasnih vjetrova stalnoga smjera, da bi se na nje morali obazirati kod ustanovljenja pravca sječe. Hrvatski su šumari, koji se u glavnom služe njemačkom stručnom literaturom, baš usljed te literature, u kojoj se veoma mnogo piše o opasnosti od vjetrova — za crnogoričine šume u Njemačkoj možda opravdano, — naučeni toj opasnosti pridavati veću važnost, nego li ju ona faktično ima. Po mom iskustvu je ta pogibelj za naše krajeve, izuzev Primorje sa obližnjim predjelima, dosta minimalna, a da ona niti drugdje — izuzev dakako pojedine krajeve — nije tako strašna, kako se to do sada uzimalo, dokazuje nam c. kr. austrijski šumarski natsavjetnik A. Kubelka, koji u svom već spomenutom djelu piše : „da naročito u visokim bregovima nije pogibelj od vjetrova tako velika, kako se to do sada uzimalo, te da vodjenje sječe u pravcu najvećega |