DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 44 a
i e akoprem su premladi, ipak morati sjeći prije nego
li odsjeci b i d. Kako je već uvodno spomenuto, imali bi
se potonji sjekoredi dijeliti u odjele, te prema tomu medje
sjekoreda uvijek biti podjedno i medje odjela. Kako
se ali iz slučaja u odjelu 6. vidi, može to za
taj odjel vrijediti samo tada, kada se on uzme kao trajni
sjekored, koji se kao takav tek mora stvoriti u budućnosti,
a ne može vrijediti za prelazne sjekorede, kojih u jednom
odjelu može biti više i koji stoga nisu medjusobno razdijeljeni
glavnim prosjecima, kako bi to prema ustanovi alin.


5. toč. 1. § 4. moralo biti. Stoga se ta ustanova proteže
samo na trajne sjekorede.
Već je spomenuto, da se kod ustanovljivanja pravca
sječe i savezno stim kod ustanovljivanja sjekoreda, mora
uzeti obzir na pravac pogibeljnoga vjetra. Ima i kod nas
krajeva, gdje vladaju stanoviti stalni i veoma pogibeljni
vjetrovi, tako n. pr. svi krajevi uz Jadransko more, gdje
vlada veoma jaki sjeveroiztočnjak t z. bura. Izuzev ali te
krajeve, nema kod nas općenito uzeto tako opasnih vjetrova
stalnoga smjera, da bi se na nje morali obazirati kod ustanovljenja
pravca sječe.


Hrvatski su šumari, koji se u glavnom služe njemačkom
stručnom literaturom, baš usljed te literature, u kojoj se
veoma mnogo piše o opasnosti od vjetrova — za crnogoričine
šume u Njemačkoj možda opravdano, — naučeni toj
opasnosti pridavati veću važnost, nego li ju ona faktično
ima. Po mom iskustvu je ta pogibelj za naše krajeve, izuzev
Primorje sa obližnjim predjelima, dosta minimalna, a da ona
niti drugdje — izuzev dakako pojedine krajeve — nije tako
strašna, kako se to do sada uzimalo, dokazuje nam c. kr.
austrijski šumarski natsavjetnik A. Kubelka, koji u svom
već spomenutom djelu piše : „da naročito u visokim bregovima
nije pogibelj od vjetrova tako velika, kako se to
do sada uzimalo, te da vodjenje sječe u pravcu najvećega