DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 42 — Da se tomu predusretne, treba okolo njega u odsjeku 10/b, učiniti jedan vjetrobrani opsjek (Umhauung, Loshieb) — u nacrtu označen sa b´) u širini od kakovih 10—20 m. i taj opsjek sada već ili sasvim posjeći, ili još bolje spočetka samo dobro prorediti a poslije sukcesivno sasvim posjeći i to u svrhu, da se rubna stabla odsjeka 10/a uslijed većeg pristupa zraka i svjetla, te većeg prostora što bolje ukorjene i spuštanjem svoje krošnje da im što niže padne njihovo težište, te da tim postanu tako odporna proti vjetru, da im ovaj ne bude mogao naškoditi onda, kada se ispred njih bude posjekao odsjek 10/b. Ako se takova vjetrobrana pruga položi uz već postojeći prosjek, tada se ovaj naziva „vjetrobrani prosjek" —vidi 2a´, 6´a´ i 6/e´. Što su sastojine mladje, to se sjegurnije postizava svrha tih vjetrobranih opsjeka i prosjeka, dočim je to teže, u starijim sastojinama, koje već netjeraju iz spavajućih oka, ili se u opće ne može polučiti. Razlika izmedju glavnih i vjetrobranih prosjeka je u tomu, što su prve trajne, a potonje prolazne naravi, te što prve ostaju trajno nepošumljene i stoga pretstavljaju trajno nepošumljeno tlo, a potonje se ili odmah ili barem nakon njekoliko godina opet pošume sa kojom zasjenu podnosećom vrsti drva n. pr. jelom za božična drvca, koja se konačno posjeku istodobno onda, kada ostali glavni dio odsjeka dodje do sječe, te zajedno s ovim opet ponovno pošumi. Sječine u pojedinom sjekoredu, ne moraju se svake godine nanizati jedna na drugu, nego to može usljedjivati u intervalima od njekoliko godina, za koje se vrijeme vodi sječa u kojem drugom sjekoredu. To se obično i čini kod čiste sječe, gdje se u pravilu ima nova sječa voditi tek onda, kada je prediduća sječina potpunoma pomladjena, a to je obično za 4—5 godina. (U sitnoj, srednjoj i prebornoj šumi se obično sječine nižu |