DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 40 —


koredu u odjelu 6. bi ponajprije uz 60 godišnju sastojinu


./. i 35 godišnju sastojinu u 6/e došao do sječe samo jedan
dio 120 godišnje sastojine u 6/b, a nakon toga bi uz
120 godišnju sastojinu u 6/b morali istodobno sječi i 70
godišnju sastojinu u 6 d.


Time bi se dakako sjeklo veoma mnogo sastojina u
dobi, kada apsolutno još nisu sječive, te time doprinjele
prevelike gospodarstvene žrtve, što nikako ne bi bilo opravdano.
Tomu bi se ponješto, ali uvijek samo u njekoj maloj
mjeri dalo pomoći time, da se u jednom i drugom sjekoredu
još kojih 20—30 godina ne vodi nikakova sječa glavnog
prihoda, a medjutim da se marljivim proredjivanjem
mladjih sastojina podupre njihov prirast u debljinu tako, da
bi one usprkos toga, što u dobi sječe nebi još imale fizičku
starost odabrane ophodnje od 120 godina, bile obzirom na
debljinu stabala ipak približno sječive, te bi ih se tada
moglo sjeći sa susjednim starijim sastojinama, koje bi međutim
ali sječivu dobu već znatno prekoračile.


U tom bi se slučaju vjerojatno približno polučio normalni
slijed sječina, ali bi se s jedne strane gospodarenje
veoma kompliciralo i u svojim dispozicijama veoma skučivalo,
a s druge strane bi se još uvjek doprinasale znatne
gospodarstvene žrtve time, što bi veliki dio sastojina morali
sjeći tek mnogo godina pred ili iza njihove prave sječive
dobe.


Tomu se dade izbjegnuti samo uvadjanjem prelaznih
sjekoreda.


U navedena dva trajna sjekoreda osnovana su po dva
takova prelazna sjekoreda i to onako, kako su u slici označeni
strijelicama. Da se pako razlike u dobi sastojina između
tih prelaznih sjekoreda sukcesivno što većma smanje,
te po vremenu — možda tek nakon druge ili treće ophodnje —
posve nestanu, treba to opću porabnu osnovu sastaviti tako,
da će se mladje sastojine jednog sjekoreda sjeći njekoliko
godina prije 120-te dobe, a starije sastojine drugoga sjeko