DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 40 — koredu u odjelu 6. bi ponajprije uz 60 godišnju sastojinu ./. i 35 godišnju sastojinu u 6/e došao do sječe samo jedan dio 120 godišnje sastojine u 6/b, a nakon toga bi uz 120 godišnju sastojinu u 6/b morali istodobno sječi i 70 godišnju sastojinu u 6 d. Time bi se dakako sjeklo veoma mnogo sastojina u dobi, kada apsolutno još nisu sječive, te time doprinjele prevelike gospodarstvene žrtve, što nikako ne bi bilo opravdano. Tomu bi se ponješto, ali uvijek samo u njekoj maloj mjeri dalo pomoći time, da se u jednom i drugom sjekoredu još kojih 20—30 godina ne vodi nikakova sječa glavnog prihoda, a medjutim da se marljivim proredjivanjem mladjih sastojina podupre njihov prirast u debljinu tako, da bi one usprkos toga, što u dobi sječe nebi još imale fizičku starost odabrane ophodnje od 120 godina, bile obzirom na debljinu stabala ipak približno sječive, te bi ih se tada moglo sjeći sa susjednim starijim sastojinama, koje bi međutim ali sječivu dobu već znatno prekoračile. U tom bi se slučaju vjerojatno približno polučio normalni slijed sječina, ali bi se s jedne strane gospodarenje veoma kompliciralo i u svojim dispozicijama veoma skučivalo, a s druge strane bi se još uvjek doprinasale znatne gospodarstvene žrtve time, što bi veliki dio sastojina morali sjeći tek mnogo godina pred ili iza njihove prave sječive dobe. Tomu se dade izbjegnuti samo uvadjanjem prelaznih sjekoreda. U navedena dva trajna sjekoreda osnovana su po dva takova prelazna sjekoreda i to onako, kako su u slici označeni strijelicama. Da se pako razlike u dobi sastojina između tih prelaznih sjekoreda sukcesivno što većma smanje, te po vremenu — možda tek nakon druge ili treće ophodnje — posve nestanu, treba to opću porabnu osnovu sastaviti tako, da će se mladje sastojine jednog sjekoreda sjeći njekoliko godina prije 120-te dobe, a starije sastojine drugoga sjeko |