DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — sjeka d, nego što prije — vjerojatno odmah prvih godina — a zatim nastaviti kroz odsjeke / i g. Ako se to primijeni na šumu predočenu u slici 1. vidi se n. pr. da je u odjelima 12, 13, 14 i 15 dobni poredjaj sastojina takav, da se u njima, sve kada nebi oni željeznicom bili prostorno razdijeleni, nebi sječine mogle nadovezivati tako, da bi se obzirom na pogibeljni sjeverozapadni vjetar, moglo početi sa sječom u 12/a, te kroz 13. i 14. ju nastaviti i u 15. dovršiti, nego da će se sa sječom morati početi u 14/a kao najstarijoj sastojini, te sukcesivno nastaviti i dovršiti u 15/c. U odsjeku pako 12/a će se svojedobno, kada taj odsjek bude došao u sječivu dobu, sa sječom samostalno početi i sukcesivno ju nastaviti i dovršiti u 13/c. Prema tomu će odjeli 12. i 13. biti jedan posebni, a odjeli 14. i 15. opet jedan posebni sjekored. Redovito se u jednoj gospodarstvenoj jedinici načini više sjekoreda i to s jedne strane stoga, što time gospodarstvo postaje gibkije, a s druge strane stoga, što to redovito zahtijeva i razna starost i dobni poredjaj sastojina. Da ih ali opet ne bude previše, čime bi se sječine odveć razcjepkale na mnogo mjesta, to se doprinašaju gospodarstvene žrtve time, da se za volju sječnog poredka često sijeku i takove sastojine, koje još nisu sječive. Tako n. pr. mogu se odsjeci 8/e i 9/f u slici 1. akoprem su znatno mladji od odsjeka 8/d i 9,´a, obzirom na malu površinu žrtvovati sječnom poredku, te ih sjeći istodobno sa odsjecima 8/d i 9/a. Pravila o tomu, do koje mjere bi se imalo ići s tim gospodarstvenim žrtvama, ne ima, te to mnogo ovisi o osobnom shvaćanju uredjivača. Oni, koji veliku važnost polažu na što veću pravilnost i normalnost u šumi, te ju žele pod svaku cijenu što prije polučiti, ti se u tom pogledu ne budu žacali niti velikih žrtava, dočim oni, kojima normalitet nije ideal pod svaku cijenu i koji razložno uvažuju, da šuma nije zato tu, da se ona silom i uz cijenu znatnih gospodarstvenih žrtava akomodira njekom, po uredjivaču zamišlje |