DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 — 5.) primjer. Taj može nastati kod onih šumoposjednika, koji ne imaju ovlaštenika ni pravoužitnika, te stoga ne trebaju potrajan prihod u drvu nego u novcu n. pr. kod većih šumskih posjeda kao što su biskupije, kaptoli i povjerbine i to u onom slučaju, kada imaju velike površine dozrelih šuma, koje se dosada radi nezgodnih prometnih prilika, te velike udaljenosti od željeznice a razmjerno male vrijednosti drva (bukovina), nijesu mogle racionalno iskorišćivati. Takovo će racionalno izkorišćivanje biti u najviše slučajeva moguće samo izgradnjom šumskih željeznica, žicara i inih modernih prometila. . Da se u gradnju takovih prometila investirana glavnica uzmogne što bolje i čim prije amortizirati, potrebno je, da se takovim prometilima izvažaju godišnje što veće drvne gromade. To ali s jedne strane zahtijeva velike gospodarstvene jedinice, a sdruge strane što kraće uporabno (eksploitacijono) doba. Te okolnosti mogu uvjetovati, da se takove šume moraju bez obzira na potrajnost izkoristiti u kratkom razdoblju od 20—30 godina. U takovom će slučaju nakon toga uporabnoga vremena, kroz 90—100 godina mirovati svaka sječa glavnoga užitka, koji je već unaprijed užit prehvatom, ali zato ipak neće savremeni uživaoc biti prikraćen na prihodu, jer će on umjesto svakogodišnjeg prihoda na drvu u šumi, koji bi ga u slučaju, da se šume potrajno uživaju pripadao, dobiti svake godine u novcu onaj alikvotni dio od prehvata, koji na dotičnu godinu otpada — naravski da se u takovim slučajevima moraju nadzorne vlasti kod podjelivanja dozvole za takav način uživanja šuma pobrinuti, da onaj dio drvne gromade, koji odpada na prehvat, bude unovčen i do svoga dospjetka k uživanju kamatonosno uložen i time osjegurana potrajnost novčanih prihoda za dotičnog uživaoca, |