DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — jednostavno brisati, a da time neće nastati nikakovo poremećenje u dosadanjem obilježenju ostalih odsjeka. Ad. § 2. Pod jednom gosp. jedinicom ima se razumjevati ukupnost svih onih sastojina (uračunav k tomu i čistine, izlučene puteve,. prosjeke, potoke i t. d.), za koje se samostalno uređuje buduće gospodarenje, t. j . za koje se posebn o sastavlja opća, porabna osnova i ustanovljuje etat i to kod čiste i oplodne sječe za prva 3 gosp. razdoblja po drvnoj gromadi, a za slijedeća samo po površinama, dočim kod preborne sječe za vrijeme cijele ophodnjice. Prema paragrafu 2. imaju se veće šume ponajprije razdijeliti u gospodarsvene jedinice, a tek ove prema §§ 3. i 4. u sjekorede i odjele. Ta odredba je sasvim ispravna, te se, u koliko je meni poznato, u praksi tako faktično i postupa. Nu ima ali i protivnih nazora. Tako n. pr. g. profesor _Dr. Nenadić u svojoj ocjeni knjige Dr. H. Martina pod naslovom „Die Forsteinrichtung" u Šum. listu od 1912. na strani 72. zastupa nazor: „da se zaokruženje gospodarstvenih jedinica u pravilu ima obaviti prigodom razdjeljenja šuma u odjele". Po mom mnijenju´ ne samo da se šuma ima u gospodarstvene jedinice razdijeliti prije nego li se poeme razdjelivati u odjele, nego bi se prije razdjelenja u odjele imala uglaviti i vrst uzgoj a, način s ječe, svrha budućeg gospodarenja i poprilična visina ophodnje (ophodnjice) i to iz slijedećih razloga: Svaku gospodarstvenu jedinicu treba razdijeliti u primjereni broj odjela i to barem u toliki, da površina jednoga odjela ne bude veća, nego li je površina jednog gospodarstvenog razdoblja, koje se u visokim šumama uzima maksimalno sa 20, a u srednjim i sitnim šumama sa maksimalno 10 godina, (vidi alin. 2. § 12. uredj. naputka). Ako je dakle šuma manja, to će i odjeli morati biti manji, a naprotiv će u velikoj šumi biti odjeli veći, ali uvjek u njekom razmjeru prema vrsti uzgoja i visini ophodnje. |