DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 21 <-- 21 --> PDF |
-:!* drugih na licu mjesta u šumi sabrana iskustva, te neka se ne smatra sudcem i neograničenim diktatorom, nego kao skromni suradnik na jednom djelu, koje će ostati vazda nepotpuno i nikada posve dovršeno. Sa sadanjim stanjem računati, u postojeće uvesti njeki red obzirom na mjesto i vrijeme, i postepeno ono što je nedostatno zamjeniti sa boljim, — sve te zadaće sistematskoga šumskoga gospodarstva, vode k jednom glavnom cilju: prihod šume prostorno i vremenito urediti t. j . prema stanovitim načelima razdijeliti). Drugi u svom djelu: Die Forstliche Statik, Berlin 1911. Zweiter Band, piše u predgovoru : „Nicht das starre Dogma eines bestimmten Systems ist auschlaggebend fiir die wirtschaftlichen Massnahmen, sondern die Erkenntniss der gegebenen Wirtschafszustânde und die Einsichtin die Bedingungen fiir ihre fortschreitende Entwiklung. " (Nije ukočena dogma mjerodavna za gospodarstvene mjere, nego spoznaja faktičnih gospodarstvenih prilika i uvid u uvjete za njihov napredujući razvitak). Budu li se toga držali, tada neće doći do onoga, čemu g. šumar Andrija Perušić u svojoj razpravi : „Studija o temeljnim principima uredjenja šumskoga gospodarstva krajiških imovnih općina, s kratkim osvrtom na gradišku imovnu općinu, u broju 7. i 8. Š. 1. od g. 1915. čini se opravdano prigovora, da su se naime kod njekih imovnih općina toliko puta mijenjala temeljna načela uredjenja šuma, kolikogod puta su se mijenjali taksatori, te da danas još, a to je nakon 40 godina njihova opstanka, i nakon što su na uredjenje svojih šuma potrošile veoma znatne svote (n. pr. gradiška imovna općina 225.000 K), nisu mjestimice došle niti do toga, da su barem definitivno rješile pitanje „0 načinu budućeg gospodarenja u njihovim šumama". * |