DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1916 str. 13     <-- 13 -->        PDF

općenito uzevši, možemo za primjereno kratko vrijeme
sposobne uredjajnike načiniti samo onda, ako se:


1) k uredjajnom naputku izda jedan komentar, u kojemu
će se razjasniti iz kojih je razloga pojedina ustanova propisana,
kako se ima shvatiti, i kako se ima praktično provesti
;


2) ako se šum. tehničari u te poslove praktično uvedu; i
3) ako se rad oko gospodarstvenih osnova temeljito i
svrsi shodno reorganizira;


odlučio sam se, da u ovoj raspravi iznesem moja u tom
pogledu učinjena opažanja i iskustva, te da time nješto doprinesem
k sretnom riješenju toli važnoga, ali na žalost kod
nas do sada sasvim zanemarenoga pitanja uredjenja šuma.


*


Praksu u uredjajnim poslovima ne može se na žalost
nikoga naučiti niti pismenim putem, niti predavanjem sa
katedre — ona se može steći samo faktičnim radom u naravi.
Ako ju čovjek mora sam o sebi steći, to će kao kod
svakog samouka, trebati za to mnogo više vremena, nego
ako ju steče uz kojeg tomu već vještog stručnjaka.


U potonjem će slučaju brzo znati razlikovati važno od
sporednoga i suvišnoga, te će mu posao biti brz i svrsi
shodan, dočim će u prvom slučaju potrošiti svu silu vremena
obavljajući teoretskom opširnošću iztraživanja o stvarima,
koje su ili sasvim suvišne, ili se barem dadu za uredjajne
svrhe sasvim dovoljno i kudikamo jednostavnije, brže
i jeftinije izvesti. Uzmimo samo slučaj procjene drvnih zaliha
i prirasta u mladjim sastojinama. Vješti uredjivač, koji
zna u koju svrhu su mu ti podaci potrebni, uzeti će te
podatke jednostavno iz prihodnih skrižaljka, dočim će početnik
izgubiti svu silu vremena na polaganje pokusnih
ploha, njihovo klupiranje, izračunavanje srednjeg stabla, za
njegovo traženje u sastojini, obaranje, sekcioniranje, kubiciranje
i t d.