DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 305 — Različite vijesti. Mjesto vijenca na odar pokojne gospođe Julijane Renner, supruge nadšumarnika Antuna Rennera u Petrinji, položili su činovnici i službenici imovne občine II. banske svotu od 33 K 25 filira, i namijenili ju „Borošićevoj zakladi". Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kaosredišnja zadruga u Osijeku, kupuje svaku množinu sjemenja: proljetne pšenice, proljetnog ječma, zobi, viktorija-graška, proljetne grahorice, prosa (sitne proje), crvene djeteline i lucerne, munara, konoplje i lana. Proizvodnici, koji imadu za prodaju namijenjenog sjemenja spomenutih vrsti, prikladnog za sjetvu, neka spomenutom društvu pošalju ponude, pismeno ili usmeno, i neka pošalju uzorke sjemenja. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo kao središnja zadruga u Osijeku, nastoji nabaviti modru galicu za proljeće iz inozemstva, jer se pokazalo, da u tuzemstvu modre galice nema. U svrhu nabave otputovao je naročiti izaslanik društva u inozemstvo, pa se nada, da će mu nabava uspjeti. Pošto nije moguće već sada znati, kolika će nabavna cijena biti, prima spomenuto društvo naručbe na modru galicu od vinogradara svoga područja (iz županije srijemske i virovitičke), ako polože kaparu od K 4-— po kilogramu i pismeno izjave, da pristaju na cijenu, koja će se naknadno ustanoviti. Galice će se nabaviti samo onoliko, koliko po naručiteljima naručeno bude, pa stoga valja sa naručbama požuriti. Borošićev „Hrvatski šumarsko-lovački kalendar za godinu 1916." izišao je, te se može dobiti kod urednika dr. Gj. Nenadića, profesora kr. šum. akademije u Zagrebu uz cijenu od K 2´40. Članovi gospodarskog društva kao zadruge. Koncem godine 1915. dosegao je broj članova „Gospodarskih društava kao zadruga", uzadruženih u „Hrv.-slav. gospodarskom društvu" kao središnjoj zadruzi u Zagrebu skoro 13.000. Člarfbvi gospodarskog društva kao zadruge dužni su uplatiti kroz 10 godina udio od 10-— kruna (dakle godišnje po K l --) i godišnju članarinu od K 2.—, pak za taj neznatni iznos dobivaju 2 put mjesečno „Gospodarski list" i svake godine „Gospodarski kalendar", a uz to uživaju još razne druge pogodnosti. Članovi prinosnici dobivaju za K .1— godišnje badava list i kalendar. Kalendar za tekuću godinu 1916. zanimivog sadržaja izašao jeu lijepoj opremi. Jesenski šumarski državni ispit*) održan je u Budapesti od 15.—27. studenoga t. g. pod predsjedanjem Šandora Horvâtha min. savjetnika. Sudjelovali su kao ispitni povjerenici Julijo Tomcsânyi, min. savjetnik, Eugen Vadas, min. savjetnik, profesor visoke škole, te Dragutin Bund društveni tajnik. Dozvolu za ispit dobili su 31, izmedju kojih je pristupilo 29, djelomice neposredno sa ratišta prispjelih. *) Erdészeti lapok od prosinca 1915. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 306 — Izmedju kandidata nisu imali oni, koji vrše ili su ju vršili vojničku službu propisane dvogodišnje prakse, što je gospodin ministar za poljodjelstvo obzirom na izvanredne okolnosti pregledao. Izmedju 29 kandidata proglasilo je povjerenstvo dvojicu, i to Ivana Antalôczya i Ivana Sébora izvrsno sposobnima. Diplomu dobili su još slijedeći: Šandor Ajtai, Josip Bachraty, Josip Balen, Dezider Bartha, Ivan Bella, Eugen Biro, Pavao Brozsek, Zoltan Giller, Milan Gyuriss, Ivan Herczeg, Rudolf Jahn, Eunut Lutovszky, Ljudevit Maczkô, Ladislav Nagy, Franjo Arbân, Franjo Pohl, Rudolf Reisinger, Bela Šandor, Eugen Sara, Ladislav Schlachta, Konrad Sigmund, Dragut n Varga, Gjuro Zemanek, Mirko Zsemlye i Ignac Zsombory. Dvojica propadoše na pol godine. Na pismenom ispitu bila su stavljena slijedeća pitanja : I. U jednom sjekoredu njekog brdskog šumskog gospodarstva dolazi uz vladajuću smreku takodjer jela i bukva. Ako bi se kandidat morao brinuti za naravno pomladjivanje ovih dvijuh posljednjih vrsti drveća, te za daljnje podržavanje razmjera smjese, kako bi postupao pri konsignaciji sječina, dotično s kojim načinima pomladjivanja bi najuspješnije polučio istaknuti cilj? II. Kakove sortimente bi kandidat proizveo u takovom hrastiku predgorja, koji je sa svih strana pristupačan te se nalazi u takovoj okolici, gdje se i sa strane poljskog gospodarstva, te malog obrta može računati na potražbu, s druge strane pako je i željeznica šumu drvnoj trgovini otvorila. Što bi kandidat dao izraditi iz cerovine, koja je pomiješana sa hrastom? Stabla su u prsnoj visini debela 25 - 60 cm, za tehničko drvo sposobna duljina iznaša 10—16 m. U označenim, za prodju povoljnim odnošajima, kako bi kandidat udesio unovčenje u samoupravi izradjene drvne gromade. III. Na priležećem nacrtu označena mehka izbojna šuma ima se za potrajno gospodarenje urediti. a) Neka kandidat na temelju izvadka iz potankog opisa šume, držeć pred očima načela proporcionalnog razdjeljenja sječina po produktivnosti, priugotovi opću sječnu osnovu za tu izbojnu šumu za prve dvije ophodnje i uz slijedeće uvjete. 1. Ophodnja je 20 godina. 2. Sječivni popriječni prirast iznaša prema stečenim iskustvima za potpuni sklop na I. stojbini 4 ms na II. „ 3 m3 na III. „ 2 m3 |