DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 28     <-- 28 -->        PDF

292 —


Ako se gusjenice gubara hrane svježim lišćem, dobro
uspjevaju; ako se ali te gusjenice hrane lišćem sa grana,
koje su više dana stajale u vodi, opazi se vonj po jorgovanu
a na gusjenicama pojavi se bolest, poput one kod
svilaca, što ju zovu flašerijom (flacherie), gusjenice poginu.
Sa ovakim gusjenicama, bolesnim i mrtvim može se i kod
ostalih, još zdravih gusjenica, proizvesti ista bolest. Učinjeni
su u tom pogledu ovi pokusi:


Gusjenice gubara hranili su sa lišćem grana, koje su
stajale 4 dana u vodi. Nakon 6 dana pojavila se spomenuta
bolest. Gusjenice žive i mrtve prenesene na stabla sa gusjenicama,
proizvele su tamo istu bolest, od koje ih je 60—65°/0
poginulo.


Od bolesnih gusjenica metnuli su 25 poginulih u 2 1.
vode, dodali nješto ljepila a time namazali 3 stabla u obliku
pojasa 10 cm. široko. Poginulo je 70% gusjenica.


Lišće od 3 stabla poštrcano sa ovakovom rastopinom1
dalo je 40% mrtvih gusjenica.


Uzeli su 20 bolesnih gusjenica, smrvili, metnuli u 3 1. vode
poštrcali 3 stabla. Od gusjenica na tim stablima poginulo je 40"/»
a od preživjelih gusjenica bilo je 10—15°/» kukuljica bolesnih.


Na dvim skupinama hrasta i vrba sa 5000 gusjenica
gubara dodali su 100 bolesnih i 50 mrtvih gusjenica. I u
ovom se je slučaju pojavila bolest, uništila oko 4000 gusjenica,
premda su tu pomogle još i druge povoljne okolnosti.


Za kontrolu upotrebili su dobro hranjene gusjenice
no tu nije ni jedna gusjenica tu bolest dobila.


Zanimivo je, da je kod pokusa sa gusjenicom zlatokraj
a samo 2% gusjenica poginulo, iz česa zaključuju, da
te gusjenice ne naginju u tolikoj mjeri na tu bolest, kao što
gusjenice gubara.


Pokusi ovi govore u prilog mnijenju, da se tu radi o
zaraznoj bolesti gusjenica a lošija hrana — u ovom slučaju
lišće, koje nije svježe — stvara dispoziciju za tu bolest.