DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 277 — # našla dostatnu vodu u sloju naplavljene ilovače, u kojemu bo je njihovo glavno žilje rasprostranjeno. Godišnji je prirast na drvu počeo padati, a mnogi hrastovi postaše suhovrhi dok su mnogi drugi sasvim usahli. Hrastova stabla, koja su njekoliko godina iza odvodnje preživljela, udesiše postepeno svoje korijenje prema promijenjenim prilikama, pak je i prirast poskočio, ali je ovaj svakako daleko zaostao za prirastom prije odvodnje, ma da je taj prirast prestigao onaj niski prirast, koji je na tim stablima nastao neposredno iz odvodnje. Nakon odvodnje osnovani hrastov podmladak napreduje slabo, tako da će vjerojatno ta sastojina proizvadjati neznatnu gradju i tvorivo. Napadna je pojava, što hrastići, čim dostignu visinu od 1*5—2´5 metra u visinorastu zastanu i razgrane se silno u granje, a tekar 5—10 godina iza ovog zastoja naprečac vanredno potjeraju u visinu. Ta je pojava u svezi s time, što je srčanici skoro nemoguće sada probiti tvrdu i suhu naslagu ilovače. U dobi ovog zastoja razvijaju hrastići mnogo pokrajnog žilja umjesto prave srčanice u gornjem sloju humoznog tla, a ovo pokrajno žilje tjera u dubljinu drugotne srčanice i tek kada se ovo sekundarno korijenje krepčije razvilo, poboljša se prirast u visinu. Jasen i crna joha trebaju svježe, a potonja još i mokro tlo. Jasen imade srčanicu sa mnogo postranog korijenja, a joha tjera u dubljinu po više jačih korijena, ali obe ove vrsti drva ne pružaju svoje korijenje do naslage šljunka. Usljed odvodnje podzemne vode iz sloja ilovače, nestale su obe ove vrijedne vrsti drveća u Naunhofskoj šumi. Uzgoj listača morao se je u ovoj šumi u opće sasvim napustiti i nadomjestiti uzgojem borovih sastojina. Šumsko gospodarstvo općenito nije sklono odvodnji podzemne vode iz šuma, jer je time redovito skopčano sniženje razine podzemne vode gornjih slojeva tla u prostoru dohvata korijenja drveća, a od ove vode ovisna je svježina |