DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 275 — No kako u sklopljenim sastojinama stoje stabla na blizu jedno do drugoga, stvori se za kratko vrijeme na čitavom ovakovom šumskom tlu za vodu nepropusni pokrov, koji spriječava prodiranje oborinske vode u dolnje slojeve i stoga ova mora na štetu tla odticati drugamo. Omorika treba u pravilu za svoj bujni razvitak mnogo više vode nego što je u tlo dopire i stoga crpi manjak iz podzemne vode gornjeg sloja tla. Snizi li se razina podzemne vode ispod dohvata plitkog korijenja omorike, to ona više ne nalazi dovoljno potrebite vode pak zato počinje poboljevati, kao što se to jasno vidi u Naunhofskoj šumi. Bor naprotiv tjera dublje korijenje, te imade dugu srčanicu, pak stoga ne treba u gornjim slojevima tla obilnu vlagu čega radi lakše i podnaša odvodnju vode iz tih slojeva. Istraživanja tajnog šumarskog savjetnika i profesora dr. Vater-a iz Tharanda i šumarskog izvjestitelja Hablera dokazaše za Naunhofsku šumu, da ovo tlo još i nakon odvodnje podzemne vode omogućuje boru priličan prirast. Već i prije odvodnje nastao je kod starijih borovih sastojina Naunhofske šume zastoj prirasta u visinu, a usljedio je toga radi, što se korijenje borovih stabala nije pružilo u dolnju naslagu potočnog šljunka. Srčanice tih borovih stabala nisu jamačno radi mnoge vode, koju je šljunak sadržavao, prodirale u tu naslagu i stoga su za čudo sve bile kratke, dok inače bor na svježem pjeskovitom tlu redovito potjera vrlo dugačku srčanicu. Ovu pojavu razjašnjuje još nejednakost sadržaja mineralnih topivih hraniva u gornjoj ilovastoj i dolnjoj šljunkovitoj naslagi, od kojih prva sadržaje obilje hraniva, a druga vrlo malo i stoga žilje nerado prodire iz gornje bolje u dolnju lošiju naslagu tla. Usljed odvodnje podzemne vode probiti će sada borove žile teže otvrdnutu ilovaču, no stabla nastoje mnogo |