DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1915 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 274 — Prije odvodnje iznosio je godišnji utržak za spomenutu travu redovito 10800 kruna, dok se sada sva trava iz čitave šume unovčuje jedva za 1800 kruna. Odvodnja podzemne vode jedino je povoljno utjecala na puteve i pristupnost šume. Putevi su svi postali suši, tvrdji i u svako doba prolazni, a troškovi za njihovo uzdržavanje manji; mnogi pak prije močvarni šumski predjeli izsušeni su i postali su lako pristupni. Nakon razmatranja općenitih utjecaja odvodnje podzemne vode na šumu, treba još promotriti odnošaj glavnih vrsti drveća i to omorike, bora, hrasta, jasena i johe prama odvodnitom tlu. Omorika bila je prije odvodnje glavna vrst zastupanog drveća u spomenutoj šumi. Ona ne imade žilu srčanicu već razprostire plitko pokrajno korjenje u gornjem sloju tla i prema tomu treba baš u gornjoj naslagi tla obilnu vlagu. Oblik njezine krošnje sličan je pyramidi, a sve njene jače grane vise u tupom kutu od vrha. U zdravom stanju obrasla je omorika gustim četinjama i stoga zaostane velik dio zračnih oborina na krošnji odakle se opet u zrak izhlapljuje. Po Ney-evim iztraživanjima zaostane na krošnji: omorike 33Vs% bora 20% bukve 15% hrasta 12% od ukupne količine zračnih oborina, koja se količina u zrak ishlapi, a da ne dospije na tlo. Preostali dio zračnih oborina, koji na zemlju padne, slijedi smjer grana i stoga nakvasi tlo pretežno na obodu krošnje, dok uz samo deblo skoro nikakva oborina, ne dopre pak je zato u okolišu debla tlo najviše suho. Četinje pak, štono sa grana padaju, sakupljaju se baš najviše u okolišu debla te se tu naslažu u debeli, za vlagu teško propusni pokrov. |