DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 261 —


da su snesle jaja i na opalo lišće i na plotove, dakle i na
takovim mjestima, sa kojih mlade izlegle gusjenice tek uz
poteškoće i sa pogibelju života dospjevaju do stabala na kojima
će se prehranjivati. Nu za to su s vunom leptira pokrivena
tvrda jaja proti elementarnim neprilikama i pticama najizdašnije
zaštićena, tako, da u našoj okolici osim Calosoma
sycophanta koji se vazda sa ovim šumoštetnikom odmah u
znatnijoj množini opaža — njezinog inog stalno ustanovljenog
neprijatelja ne poznajemo.


Ne smijemo propustiti da ne zabilježimo da smo gubara
opazili i na orahu (Juglans regia), koji je na glasu da od
zareznika i nametnika ne strada, nu čini se da hrana ta ipak
nije gubaru prijala, jer smo na njemu opazili samo razmjerno
dosta malene leptire, koji su mnogo manje jaja polegli nego
leptiri razvijeni na hrastu, lipi i na jablanu.


2. Zlatokrajić (Porthesia chrysorhoea). Prezimujuća
gusjenica ovog štetnika započinje odmah svoja nedjela
čim je stablo, na kojem je prezimila, oblistalo. Već
koncem svibnja bila su po njoj napadnuta hrastova stabla
sva obrašćena i odmah su se počele tada i gusjenice zakukuljivati.
Dne 22. lipnja izletili su leptiri iz kukuljica i odmah
započeli sa nošenjem jaja na lišću, koje se među tim opet
ponovno razvilo. Hrastovi su dapače bili već za 14 dana
ponovno posve oblistali.


Dne 28. srpnja izlegle su se mlade gusjenice, nu ove
se nisu starog neukusnog lišća ni dotakle, već su se odmah
zapaučile, da se tekar u proljeću probude k novom životu
i radu.


Nu dvije važne činjenice smo ovom zgodom opazili
koje su i dale povoda, da ova naša opažanja u „Šumarskom
listu" iznašamo. Onim naime hrastovima, koji su uslijed
grižnje zlatokraja ponovno oblistati morali, stradalo je svekoliko
lišće i to u užasnoj mjeri od hrastove medljike (Oidium).
Nakon udarca štapom o granu takovih stabala zapušila bi se