DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 259 — Prema toj hipotezi imala bi šuma također važnu ulogu kod opskrbe okolice vodom, jer Šuma pretvara kod transpiracije tekuću vodu — koja teško prodire u dubinu zemlje u paru, koja je od vode 1200 puta reda, pa daleko laglje prodire u zemlju, gdje se opet u hladnijim slojevima kondenzira pa opskrbljuje vrela. Haedicke tvrdi, da se je u tropskim krajevima mogao pače opskrbljivati vodom na taj način, da je iskopao nekoliko metara duboke jame u koje je prodirao vanjski uzduh; tu seje uzduh ohladio ispod rosišta te se je kondenzirala voda na limenim pločama iz kojih je kapala voda u posude. Noviji svi nazori agrikulturne fizike traže još daljnja istraživanja, koja će nam dati bolju sliku o kolanju vode u prirodi. Ako para, koja prodire u zemlju ma i samo djelomično doprinaša postajanju tekućih voda, to bi bila zadaća šume pretvarati oborinu koja ne može duboko u zemlju prodirati u parovito stanje, u kom voda daleko laglje prodire u dublje slojeve zemlje. Ovogodišnja opažanja gubara (Ocneria dispar) i zlatokraja (Porthesia chrysorhoea). S razloga, što obzirom na naš geografski položaj razvitak naše faune znatno diferira sa opažanjima stečenima u Njemačkoj i sjevernim predjelima naše prostrane monarhije, bilježio sam opažanja gore spomenutih šumskih štetnika koji su se u vinkovačkom parku u znatnijoj množini pojavili i priopćujem ta opažanja kako slijedi : 1. Gubar (Ocneria dispar). Dne 20. travnja t. g. izlegle su se mlade gusjenice iz jaja, 4—-6 dana ostale su u neradu sakupljene oko gnijezda (zapredka, Raupennest) i istom nakon ovog tihog razvitka popele su se.u gornje predjele stabla i započele lišće žderati. Za kišovita vremena vazda su se nalazile na doljnoj strani lišća. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 260 — Buduć da su se gusjenice ponajpače zadržavale u gornjima predjelima stabala tako, da ih nebijaše moguće stalno motriti, opažena je istom početkom lipnja gusjenica normalne boje sa značajnim crvenim i modrim točkama. Dne 20. lipnja opaženo je prvo zakukuljivanje gusjenica i već 28 lipnja opažen je prvi leptir gdje nosi jaja. Vrijeme od početka do 6. srpnja može se smatrati razdobljem, . kojem je pretežni dio leptira nosio jaja. Danom 11. srpnja može se smatrati leženje jaja dovršenim, akoprem još i kašnje bijahu samo sporadično opaženi leptiri kod nošenja jaja i to zadnji dne 28. srpnja. Leptiri mužjaci opažali su se najviše pred večer, akoprem se je parenje moglo i u jutro i po danu opažati. Nu ni mužjaci, koji su se u manjem broju nego ženke opažali, ne znaju baš vrstno letiti, često se u lijetu spotaknu, a čak i na zemlju padnu. Ženski leptiri proviđeni su krilima, no ne da njima lete, već da se njima pomažu kada po stablu puzaju. Na temelju naših opažanja tvrdimo, da osim neznatnih iznimaka svaki iz kukuljice izašli ženski leptir na zemlju padne i tekar od ovud puzajuć po drvu dospjeva do mjesta na kojima će jaja složiti. Jedino oni leptiri, koji su se slučajno na kakvoj gr$ni ili lišću kod izlaza iz kukuljice zaustavili, ne dospijevaju na zemlju. Bjelodano je, da bi se uz ova svojstva ženskih leptira mogao šumoštetnik Ocneria dispar tamaniti prstenovanjem stabala i proviđenjem tih prstena ljepkom za gusjenice (Raupenleim, Leimringe). Preko poljepljenog prstena ne bi dospio nikakav leptir, a gusjenice, izležene iz jaja nalazećih se pod prstenom, ne bi dospjele do lišća. Žalibože da obzirom na ogromne troškove ni sanjati ne smijemo o uporabi ovog sredstva u mladim i sredodobnim sastojinama. Da bi ženski leptiri kod nošenja jaja bili obzirni na interese svog podmlatka ne može se tvrditi, jer smo opazili. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 261 — da su snesle jaja i na opalo lišće i na plotove, dakle i na takovim mjestima, sa kojih mlade izlegle gusjenice tek uz poteškoće i sa pogibelju života dospjevaju do stabala na kojima će se prehranjivati. Nu za to su s vunom leptira pokrivena tvrda jaja proti elementarnim neprilikama i pticama najizdašnije zaštićena, tako, da u našoj okolici osim Calosoma sycophanta koji se vazda sa ovim šumoštetnikom odmah u znatnijoj množini opaža — njezinog inog stalno ustanovljenog neprijatelja ne poznajemo. Ne smijemo propustiti da ne zabilježimo da smo gubara opazili i na orahu (Juglans regia), koji je na glasu da od zareznika i nametnika ne strada, nu čini se da hrana ta ipak nije gubaru prijala, jer smo na njemu opazili samo razmjerno dosta malene leptire, koji su mnogo manje jaja polegli nego leptiri razvijeni na hrastu, lipi i na jablanu. 2. Zlatokrajić (Porthesia chrysorhoea). Prezimujuća gusjenica ovog štetnika započinje odmah svoja nedjela čim je stablo, na kojem je prezimila, oblistalo. Već koncem svibnja bila su po njoj napadnuta hrastova stabla sva obrašćena i odmah su se počele tada i gusjenice zakukuljivati. Dne 22. lipnja izletili su leptiri iz kukuljica i odmah započeli sa nošenjem jaja na lišću, koje se među tim opet ponovno razvilo. Hrastovi su dapače bili već za 14 dana ponovno posve oblistali. Dne 28. srpnja izlegle su se mlade gusjenice, nu ove se nisu starog neukusnog lišća ni dotakle, već su se odmah zapaučile, da se tekar u proljeću probude k novom životu i radu. Nu dvije važne činjenice smo ovom zgodom opazili koje su i dale povoda, da ova naša opažanja u „Šumarskom listu" iznašamo. Onim naime hrastovima, koji su uslijed grižnje zlatokraja ponovno oblistati morali, stradalo je svekoliko lišće i to u užasnoj mjeri od hrastove medljike (Oidium). Nakon udarca štapom o granu takovih stabala zapušila bi se |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 262 čitava grana od zadušljiva praha, dočim na onima hrastovima, koji su bili po gubaru napadnuti, opažana je medljika samo na tako zvanim ivanjskim izdancima (Johannis triebe). Buduć da se gubar vrlo lasno u šumi opaža, dočim se zlatokraj u visokom granju i vrhuncu stabala lahko previdi, to bi ja za sada zaključio da ono hrašće, koje se je u ravnoj Slavoniji uslijed medljike osušilo, ne bijaše prvobitno pogriženo od gubara već od zlatokrajića. Kasniji razvitak gubara ne sili hrast da već početkom lipnja ponovno oblista te da tada jako postrada od medljike. Nu ni jedno zlo nije takvo, da ne bi prouzročilo kakvo dobro. Oni hrastovi, koji su od medljike najviše stradali i na kojima je vrvilo od leptira zlatokrajića, posve su sad prosti zapaučenih gusjenica toga štetnika. Biti će da je ili oidium štetno djelovalo na jaja ovog štetnika ili je prisililo leptire da na inom drvlju jaja ležu. Nu kako su ti hrastovi prilično osamljeni, pa ni leptiri zlatokrajića baš izvrsno ne lete prem mnogo bolje nego oni gubara — možemo zaključiti, da je tu medljika sama uništila svog predšastnika koji joj je stvorio tako izvrsno tlo. Zezulka. Osobne vijesti. Imenovanja. Njegovo cesarsko i Apostolsko kraljevsko Veličanstvo blagoizvolilo je premilostivo podijeliti kr. šumarskom nadinžiniru kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcima Ivanu Zezulki naslov kr. šumarskog^savjetnika. Njegova preuzvišenost gosp. kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je šumsko-računarskog revideitta sa naslovom i značajem savjetnika Lazara Jovics a pravim kr. šumarsko-računarskim savjetnikom u VIII. plaćevnom razredu. Njegova preuzvišenost gospodin kr. ug. ministar za poljodjelstvo, imenovao je u području kr. šumarskog ureda na Sušaku kr. šum. inžinira sa naslovom i značajem kr. šum. nadinžinira Belu Zudor a kr. šum. na.iinžinirom u VIII. plaćevr.om razredu. Njegova preuzvišenost gospodin kr. ug. ministar za poljodjelstvo, imenovao je kr. šumarskog nadinžinira Emila Kundrat a kr. šum. savjetnikom u VII. plaćevnom razredu, a kr. šum. inžinira Dragutina Lahne ra kr. šumarskim nadinžinirom u VIII. plaievnom razredu. Preuzvišeni gospodin kr. ug. ministar za poljojelstvo imenovao je . skupnom stališu državnih šumarskih činovnika kod hrvatsko |