DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 255 — Iz svega toga moramo zaključiti da šuma sama po sebi ne pomnožava oborinu već ona oborine razdjeljuje po svojoj najbližoj okolici tako, da može i sama šuma nešto više oborine dobiti. Rezultati ovih novijih istraživanja ne će nas toliko iznenaditi ako točno promotrimo što se događa sa vodom i vodenim parama u šumskoj atmosferi i šumskoj zemlji. Već je prije spomenuti stručnjak Ebermayer nastojao da ustanovi koliko od godišnje oborine dođe u šumi do zemlje, to jest: koliko oborine sadrži krošnja šumskog drveća. Na temelju tih svojih istraživanja sastavio je Ebermayer skrižaljku iz koje razabiremo da krošnja drveća zadrži 10 do 33 postotaka oborine već prema vrsti šumskog drveća. Evo te skrižaljke. Krošnja raznog drveća zadrži (u postotcima) ove količine oborine prusldm i .^...1... I švicarskim l francuskim Istraživanja u od god od od god. ´.sgS-^TO 1-8°d stanicama 1875.—1884. ´j 18^2 1891 ´869.-1887. 1867.-1877. Kod omorike 20 23 23 „ bora . . 28 33 „ bukve . 33 17 10 16 „ ariša . . 15 Ovdje treba upozoriti, da ova količina vode, koju zaustavlja krošnja drveća, nije jednaka onoj količini vode, koja u opće ne dođe do šumske zemlje, jer se nešto oborinske vode uvijek spušta po stablu do zemlje. Ney računa, da godišnje ne dolazi kod bukava 15%, kod borova 20% a kod omorika 33 % postotaka oborine do zemlje. Endres i Hamberg su slično izračunali, da u gustoj bukovoj šumi ne dolazi jedna petina, a u crnogoričnoj šumi |