DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 30 <-- 30 --> PDF |
252 — točniji rezultat od onih, kojima čitav uspjeh ovisi o izboru pokusnog stabla. I tu se doduše obaraju pokusna stabla, no kod izbora ovih stabala nismo vezani na promjer i možemo tražiti stablo, koje doista predstavlja poprečni uzrast sastojine, dok kod drugih načina treba paziti i na promjer i na oblik stabla i većinom se potonje žrtvuje prvome. Pokusna stabla kod načina, koji se temelje na pravilnosti sastojina, ne učestvuju kod računanja kockovne sadržine čitavom svojom sadržinom, nego se mijenjaju prema smjeru krivulje. Zato pogrješka počinjena kod izbora tih pokusnih stabala nema toliki upliv na konačni rezultat kao kod onih prvi. Zato, „premda uz točan i savjestan rad možemo dobiti dobar rezultat s ma kojim od načina s pokusnim stablima, ipak se mora dati prednost onakovim načinima, kod kojih se dijelom lakše nađe pokusno stablo, dijelom pak udaljenje pokusnog stabla od poprečne vrijednosti nema tako velik utjecaj na konačni rezultat". Šume i oborine. Piše profesor M. Urbani, Križevci. Mišljenje, da šume utječu na to koliko padne oborine, a pogotovo na to kako često pada u nekom kraju kiša, veoma je staro. Za dokaz tomu spominje se na primjer i otok St. Helena, na kojem danas dva puta toliko kiše pada, kao za vremena, kada je ondje bio zatočen Napoleon I. i to samo radi toga, što je kasnije tamo posadjeno mnogo šuma. (Dr. O. Kučera „Vrijeme", M. H. g. 1898.). Neima sumnje, da šume veoma uplivišu na klimatske prilike nekoga kraja; one u glavnome izjednačuju opreke - na primjer ublažuju toplotu uzduha — te prema tome ublažuju i cijelu klimu okolice. Novija su sistematska istraživanja o djelovanju šuma na oborine (hydrometeore) pokazala, da je prijašnje mišljenje |