DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 9. i 10. RUJAN I LISTOPAD 1915. GOD. XXXIX ŠUMARSKI LI5T Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; ćetvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog´ uvrštenja primjereni popust. Ustanovljivanje drvne gromade sastojina. Piše M. Marlnović, kr. šum. inž. Napredak i razvoj šumarske znanosti imadu često za posljedicu, da šumar dolazi u težak položaj. Čim se više ona otresa spona lutanja i tapanja po neizvjesnosti i razdire zastore predsuda, te se oslanja na neoborive zasade znanosti i na temelje osnovane iskustvom, naprćuje na leđa šumareva sve više takovog posla, koji iziskuje osobitu pažnju i obzirnost. Sve većma i većma raste broj raznovrsnih okolnosti, s kojima on mora računati i koje manje više sapinju njegovo djelovanje i koje ga prije nisu smetale, jer ih naprosto nije poznavao. Njegov položaj postaje tim teži, čim više vremena iziskuje točno opažanje raznolikih utjecaja tih okolnosti i to baš poradi toga, što sada znade, da o tim okolnostima mora voditi račun, a iskustvo mu još ne može dati točnih uputa o njihovom korisnom, dotično štetnom, djelovanju. Spomenimo samo pitanje prorede, koja nas dovađa često u zabunu baš poradi toga, što točno opažanje učinaka njezinih pojedinih načina iziskuje mnogo vremena, pa zato pri izboru raznih načina prorede, ne imajući dovoljno podataka o njihovim učincima, još uvijek kolebamo. Slično je i s raznim načinima procjene sastojina, gdje također treba mnogo obzira pri izboru pojedinog načina procjene, da se svim mogućim zahtjevima udovolji, premda. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 226 — ustanovljenje i upliv raznih okolnosti pri procjeni ne iziskuju toliko vremena kao kod prorede, te se mogu u svako vrijeme obaviti. Nazori o uređenju šuma pokazali su u novije doba zamjeran napredak. S tim skopčana procjena šuma, kao temelj sastavljanju gospodarstvenih osnova, iziskuje prema tome sve veću točnost i pažnju. Dok se je prije reguliranje prihoda u gospodarstvenim osnovama temeljilo isključivo na površini, te su bili u običaju veliki komplexi s čistom sječom, gdje nije ustanovljivanje točne kockovne sadržine sastojina igralo veliku ulogu, te se je često pokazivala ogromna razlika između procijenjene i faktične drvne mase, dobiva ta stvar danas sasvim drugo lice i značaj. Intenzivno gospodarenje ne trpi velikih sječa. Ono želi ne samo sječe s malenom površinom, nego se sve većma odvraća od čiste sječe i naklanja oplodnoj sječi. Sve to vodi do toga, da se pri sastavu gospodarstvenih osnova uz površinu mora sve više računati i s drvnom masom. Da se pak ova točno ustanovi, mora se osobita pažnja posvetiti procjeni, kojom se ustanovljuje kockovni sadržaj drvne mase, da ona s pravom uzmogne sačinjavati pouzdanu bazu, na kojoj se uz točnu površinu ima regulirati prihod, izražen u gospodarstvenoj osnovi. Način procjene mora biti u prvom redu točan. Točnost ovisi o vremenu, a vrijeme je novac. I ovdje će dakle u mnogo slučajeva novac biti ono mjerilo, koje će kretati i ravnati naš rad. Procjena dakle mora biti točna ali uz to brza i jeftina. Kockovna sadržina sastojina ustanovljuje se obično izbrajanjem stabala ili pokusnim plohama. U prvom slučaju, ne obazirući se na okularnu procjenu i onu kubiciranja svakog pojedinog stabla, obavlja se proračunavanje sadržine tako, da se svakom stablu cijele sastojine izmjeri prsni promjer, dotično, u drugom slučaju promjer stabala pokusne plohe. Sada se izračunaju temeljnice, te se iz sbroja temeljnica |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 227 — i broja stabala sastojine, ili ako je više debljinskih razreda, iz broja stabala pojedinog razreda i sbroja njegovih temeljnica izračuna pokusno stablo razreda, dotično poprečno stablo cijele sastojine. Kubiciranjem poprečnog stabla ili pokusnih stabala i multipliciranjem istih sa brojem svih stabala dobije se kockovna sadržina pojedinih debljinskih razreda, pokusne plohe, dotično cijele sastojine: (M == m. N) Ovo srednje deblo prema formuli m = g. h. f.*) mora imati kockovnu sadržinu (m), koja odgovara točnoj aritmetičkoj sredini kockovne sadržine svih debala razreda dotično cijele sastojine, a uz to mora imati srednju temeljnicu (g), poprečnu visinu (h) i poprečni oblični broj (f). No nije lahka stvar izabrati takovo stablo tim više, što za taj izbor nema točnih propisa osim uputa, da stablo po svom obliku i visini ne smije imati nikakovih vlastitih osebina, nego u svemu mora predstavljati neki ideal, u kojem su usredotočena poprečna svojstva svih ostalih stabala. Ne treba dakle mnogo vještine, nego više sreće u izboru stabla, da kockovna sadržina pokaže što manju diferenciju prema faktičnoj kockovnoj sadržini. Ta se diferencija dade donekle smanjiti, ako se povisi broj pokusnih stabala, no to poskupljuje procjenu. Jer ne samo da obaranje više stabala stoji više novaca, nego i velik broj oborenih stabala propada mnogo puta u šumi, jer se ta stabla radi daljine i nestašice puteva u gorskim krajevima, ne mogu unovčiti. Zato je često šumar u neprilici, koji bi od mnogobrojnih načina procjene odabrao, da zadovolji trima zahtjevima: točnosti, brzini i jeftinoći. Direktivu u tom pogledu dat će mu u prvom redu svrha procjene. Ako se procjena obavlja u znanstvene svrhe ili ako se ustanovljuje sadržina sastojina velike vrijednosti, naročito kod prodaje na panju, morat će se obaviti stablimična pro *) m — drvna gromada, g = temeljnica, h = visina, f = oblični broj. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 228 — cjena, pa makar taj način bio skup i polagan, jer je tu prvi i glavni zahtjev točnost. Isto se tako mora obaviti stablimična procjena i u rijetkim sastojinama, s nepravilnim i nejednakim sklopom kao i u sastojinama s vrlo malenom površinom, gdje će samo taj način procjene odgovarati, budući da bi drugi način bio ne samo netočan, nego ne bi bio ni razmjerno jeftiniji. Drukčije stoji stvar kod revizionalnih radnja, pogotovo ondje, gdje se reguliranje prihoda još uvijek temelji samo na površini sječa, te je kod računanja prihoda slijedeće cijele ili poluperiode dozvoljen i stanoviti postotak netočnosti. Tu ćemo ići u prvom redu za tim, da procjena bude brza i jeftina a uz to po mogućnosti što točnija. Pošto i stablimična procjena kao i ona s pokusnim plohama imade više raznih načina, pitanje je, koji će od tih načina u stanovitom slučaju najbolje odgovarati? To pitanje nastojale su riješiti njemačke pokusne postaje, upoređujući rezultate raznih načina procjene. U novije doba pronađeni su međutim novi načini, od kojih jedan još nije ni poznat u inozemstvu. Zato su vrlo zanimivi uporedni pokusi, koje je obavila kr. ug. središnja pokusna postaja, uporedivši sve do sada poznate načine stablimične procjene kao i one, što se osnivaju na pokusnim plohama. S ovim potonjima ne bavi se njemačka literatura. Tome je razlog, što je u Njemačkoj šumsko gospodarstvo tako intenzivno, da se ondje obavlja jedino najtočnija tj. stablimična procjena. U Madžarskoj, a i kod nas ima još mnogo slučajeva, gdje se moramo zadovoljiti brzom i jeftinom procjenom s pokusnim plohama, jer troškovi za tačnu procjenu ne bi bili u razmjeru s polučenom koristi. Uspjesi tih pokusa objelodanjeni su u „Vijesniku" spomenute postaje kroz više godišta. Mislili smo koristiti dobroj stvari, ako te pokuse skupimo u jedan članak iz kojega će naša šumarska javnost, koja ne poznaje madžarskog jezika, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 229 — mati prilike upoznati se s tim novim načinima procjene i okoristiti se s uspjehom tih pokusa1. A. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina pomoću pokusnih ploha. Karakteristika je tih načina, da se ne mjeri promjer stabala cijele sastojine, nego samo jednog njezinog dijela. Čim je veći taj dio, tim je i veća mogućnost, da će procjena biti točna. Do sada su poznata tri takova načina: 1. Obični način s četvornim ili pačetvornim pokusnim plohama. 2. Procjena s pokusnim krugovima. 3. Procjena s prugastim pokusnim plohama. 1. Obični način. Prije nego se izabere pokusna ploha, mora se obići cijela sastojina. Odabrano mjesto mora biti takovo, da na njemu budu koncentrirana poprečna svojstva cijele sastojine. Cim je veća razlika u obrastu i mješovitosti sastojine kao i podjelbi stabala po njezinoj površini, tim je teža zadaća procjeniteljeva. Svakako pak rezultat procjene ovisi o vještini i subjektivnom mnijenju procjeniteljevom ili bolje reći o sreći. Zato se u literaturi često pisalo o netočnosti ovoga načina´2. Odredivši i izmjerivši površinu pokusne plohe, izračuna se drvna zaliha njezina pomoću jednog od načina stablimične procjene, a ona.čitave sastojine po obličku V = v fl dotično V = v N " (vidi Borošićev kalendar godište 1915. str. 85.) 1 Moram spomenuti, da me pri sastavku ovog članka nije vodila druga nego lih informativna svrha tim više, što sam ga pisao u vojničkoj bolnici, gdje je pomanjkanje potrebne literature isključilo, da članak i kritički dovoljno obradim. Pisac. J n. pr. Bohmerle : „Versuche tiber Bestandesmassenaufnahmen" (Centralblatt fiir das gesammte Forstwesen, 1898. god. * V = drvna zaliha, a Fl = površina cijele šume. v drvna zaliha, a fl — površina pokusne plohe. ** N broj stabala cijele sastojine. n broj štab. pok. plohe. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 230 — 2. Pokusni krugovi. Dok je u prvom načinu pokusna ploha vezana na jedno mjesto, ovdje su plohe, koje imadu oblik krugova, raširene po cijeloj površini. Za to predstavljaju one sve osebine sastojine, koje dolaze do izražaja u promjeru, obličnom broju visini, mješovitosti, obrastu itd., a nalaze se zajedno u kubičnom sadržaju njezine drvne gromade. Taj način nalazi se prvi put opisan u madž. Šum. listu 1891. god. Odonda su se sve više množili podaci, koji su olahkotili njegovu brzu i praktičnu uporabu. Dok kod običnog načina pokusna ploha imade površinu V2—1 kat. jutra, ovdje su pokusni krugovi mnogo manji tek toliki, kakove može lahko opisati 5—7 m duga letva, dotično 7—12 m duga uzica. Ti su krugovi u jednakoj udaljenosti jedan od drugoga. Njihova sveukupna površina predstavlja stanoviti, unaprijed određeni postotak površine čitave sastojine (p). Izračunavši pomoću stablimične procjene drvnu sadržinu sveukupnih pokusnih krugova, znamo (p.) postotak drvne sadržine cijele sastojine. (Vidi si. 1. str. 233.). Uzevši isti primjer kojim su obavljeni i uporedni pokusi, bio bi račun od prilike ovaj: Duljina štapa, kojim se opisuje Q´03 kat. jutra [= 48 hvati] veliki krugovi bit će 3´9087° == 7-409 m. Ako želimo, da sveukupna površina krugova bude 10%, to će biti udaljenost krugova u == i´ 5j = 21-90.° = 55 koraka. Cijelu površinu sastojine pomislimo podijeljenu na četvorine sa 55 koraka dugim stranicama, [to mogu biti i pačetvorine. Onda se druga stranica izračuna ovako : ir = 55 - — 3025. Uzevši duljinu redova 70 koraka, bit će duljina udaljenosti krugova iz u2 = 70 ., . = -== 43 koraka]. U sredini svake četvorine je krug. Procjena se obavlja s 4 radnika. Jedan radnik mjeri prsne promjere kruga; drugi bilježi stabla unutar kruga i eventualno smjer, kojim idu redovi; treći ima |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 231 — letvu dotičnu uzicu, a četvrti orientira procjenitelja o omjeru redova. Uzevši naš primjer s jednakom udaljenosti redova i krugova, ići će četvrti radnik hrptom, a zatim redovima AA, BB, itd. te će odbrojiti u = 55 (dotično u/2); to mjesto na hrptu zabilježiti, a odanle u dolinu odbrojiti opet 55 koraka (dotično uli) i ondje hopkanjem (dozivanjem) orientirati procjenitelja, koji odbraja koracima udaljenost krugova a = 55 koraka (dotično uli). Prema procjeniteljevom brojanju ispravit će se daljina reda, koju je odbrojao četvrti radnik i ondje će biti središte kruga. Dok radnik hopka, može pripraviti kolac, na koji se označi broj kruga i na koji se zatakne jedan kraj uzice, (ako se procjenjuje s uzicom, a ne s letvom ´). Dok procjenitelj s ostalim radnicima obavlja procjenu kruga, vrati se onaj radnik natrag na označeno mjesto (kasnije na slijedeći krug) odande odmjeri opet 55 koračaja uzduž hrpta, zabilježi mjesto, i prema dolini odbroji također 55 koraka. Kada bude kasnije išao procijenjenim već redom, ne treba više mjeriti udaljenost krugova, nego ide ravno do slijedećeg kruga i odanle odbroji samo udaljenost reda. Procjena se obavlja tako, da šumar stoji u sredini kruga i bilježi u manual diktirane debljine u centimetrima i pazeći, da se sva stabla promjere, koja padaju unutar letve ili vrpce. Zato treba sva premjerena stabla označiti licem prema središtu kruga. Letvu ili vrpcu treba prema gustoći stabala pružiti 4 6 puta. Podaci za udaljenost krugova mogu se prema označenoj formuli proračunati. Koga pobliže zanima, može sve potrebne podatke izračunane za sve slučajeve naći u madž. Šum. listu". 1 Točnost procjene ovisi o veličini krugova. Pošto je dugačka letva teška i nespretna može se upotrijebiti vrpca, na koju se točno odmjeri potrebna duljina. Fekete drži da je rukovanje s uzicom nespretno, no pisac ovih redaka imao je prilike baš s vrpcom obavljati procjenu, i posao je išao s dobrom podjelbom posla dosta brzo. Samo se duljina vrpce mora često kontrolirati, jer se uzica natezanjem rastegne. - Vidi: Erdészet i Lapok , 1907. god.: Béky Albert: Adatok a prôbakorôkkel valô erdobecslésrol. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 10 <-- 10 --> PDF |
—. 232 — ., 3. Plohe u obliku pruge». Pokusne se plohe protežu u obliku paralelnih pruga, koje imadu određenu širinu i stanovitu udaljenost jedna od druge. Protežu se u smjeru kosine, dakle baš obratno, nego krugovi, koje uzimamo u smjeru izohipsa. Njihova sveukupna površina sačinjava stanoviti postotak (p) površine cijele sastojine. Prema tome će i stablimičnom procjenom izračunana kockovna sadržina svih pokusnih pruga biti p-postotni dio sveukupne kockovne sadržine dotične sastojine. Pri procjeni potrebno je 5 radnika. Dvojica vuku mjeračku vrpcu u smjeru kosine. S jedne i s druge strane vrpce označuje jedan radnik širinu pruge, postavljajući letvu mjestimice okomito na vrpcu. Unutar te pruge mjere dva radnika, desno i lijevo, promjere stabala. Procjenitelj mora uz stabla zabilježiti i pad tla, da može duljinu koso izmjerenih pruga pretvoriti u horizontalnu duljinu. (Vidi si. 2., str. 233.). Udaljenost pruga izračuna se prema formuli u = „.. Uzevši, da površine pruga sačinjavaju 10% sveukupne površine, a duljina letve iznaša 2´5 hvata (širina pruge dakle 5 hvati) bit će udaljenost jedne pruge od druge 5 u 7= n-.1 — 50° = 125 koraka. Pošto pruge prolaze sastojinom u stanovitoj udaljenosti, ne će predstavljati sve osebine sastojine, koje su izražene u horizontalnom smjeru, kao krugovi, koji su rašireni po cijeloj sastojini, ali će zato sve osebine, koje se pojavljuju u smjeru kosine, doći još većma do izražaja. Pita se, kako stoje ova tri načina procjene jedan prema drugome i kako prema stablimičnoj procjeni? Na to pitanje odgovara Fekete Zoltân, sada profesor šum. visoke škole u ´ Madžarski: szalagprôba. Szalag = vrpca. Obširnije vidi: Erdeszet i k i série tek 1906. god.: Fekete ZoItan: A rudas szalagprôba. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 233 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 234 — Selmecz-bânyi. On je obavio uporedne pokuse po nalogu kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo i uz pripomoć kr. ug. sred. pokusne postaje. O uspjehu tih pokusa izvješćuje on u Vijesniku te postaje1. Predmet pokusa bio je ustanoviti točnost, radnu i tehničku potrebu, te potrebno vrijeme i trošak kod 1. stablimične procjene, 2. pokusnih krugova, 3. prugastih ploha i 4. obične procjene pokusnim plohama. Pošto svrha ovih pokusa nije bila toliko znanstvena, koliko praktična, nisu se ni pokusi obavljali većom točnošću, nego se to događa kod šumsko-procjenbenih radnja, da se i rezultati nzmognu kod tih procjena odmah praktično primijeniti. Kako se vidi iz opisa sastojine, koja je bila predmetom pokusa, leže pojedine čestice između 350—750 m visine, a ima ih 59 na broju. Većinom su mješovite sastojine bukve, hrasta kitnjaka, jele i omorike s primjesama graba i javora. Gustoća (obrast) 0´4 09. Stojbina I. III. Pad do 38°. Dakle najraznoličnije prilike, kako to i u praksi biva te se ne može reći, da je povoljno stanje prilika uplivisalo na pokuse. Uporedivši kockovnu sadržinu pojedinih načina s pokusnim plohama s onom, dobivenom stablimičnom procjenom, našao je, da se kod obične procjene pokazuje razlika za do l."97o, one s krugovima za do 2-0% i kod procjene s prugama za 1*0%. Dakle ,,kod procjene brojnih šum. sastojina velike površine može se sveukupna kockovna sadržina s ma kojim od 3 načina ustanoviti s točnošću, koja u praksi posve zadovoljava. Naravno da se posao mora obaviti pomnjivo i držeći se propisa, određenih za pojedine načine." Taj je slučaj obično kod revizionalnih procjena. Uzevši 10%-tnu pogrješku za bazu, pokazuju pokusi, da tri probe prema točnoj procjeni pokazuju ovu razliku u 1 Erdészeti kisérletek 1914. Fekete Zoltân: A prôbateres fatomegbeeslési eljarâsok méltatâsa, ôsszehasonlito kisérletek alapjân. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 235 — drvnoj sadržini, ako se uporedi drvna masa, dobivena procjenom pojedinih parcela: 1. Stabl. procj. 2. kružna procj. 3. prugasta 4 obična 100 : 74 : 74 : 55 t. j . od 100 slučajeva ostala je pogrješka u 74 slučaja itd. manja od 10%. Uzevši za uporedu samo 3 posljednje procjene, omjer je ovaj 100: 100:74. Procjena s pokusnim krugovima i ona s prugastim pokusnim plohama daju dakle rezultat iste točnosti, a iza njih daleko zaostaje obična procjena, ako se uporedi sveukupna drvna sadržina. Sasvim druge rezultate dobijemo, ako se drvna sadržina ne samo na pojedine parcele, nego unutar njih na pojedine vrsti drveća i debljinske razrede analizira. U tom slučaju je razlika tim veća, čim se većma zalazi u potankosti. Uzevši za temelj 20% pogrješku ustanovljen je kod procjene u potankosti ovaj razmjer: kružna procj. prugasta obična 100 : 92 : 53. Uzevši i stablimičnu procjenu u račun bit će razmjer ovaj : st. kr. pr. ob. 100 : 64 : 59 : 34. Najtočnija je dakle kružna procjena, za njom dolazi odmah prugasta, a daleko za obadvjema obična. Sve tri daleko nadvisuje stablimična procjena. Veličina sastojine, strmina tla i obrast imadu također velik upliv kod procjene. U gušćim sastojinama dobije se bolji uspjeh nego u rijetkim i to zato, jer je u gušćim sastojinama jednoličnija razvrstba stabala po sastojini. Strmije tlo daje nepovoljniji rezultat. No i ovdje obična procjena zaostaje u točnosti za drugim dvjema. Na česticama većima od 20 kat. jutara dobiven je točniji rezultat. Kod kružnih i prugastih pokusnih ploha to nije nikakovo čudo, jer je postotak površine pokusnih ploha |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 236 ~ ovisan o veličini površine. Čudno je to kod običnih pokusnih ploha, gdje je veličina plohe uvijek ista i na manjoj površini čeka se povoljniji rezultat. Fekete iz toga zaključuje, da jednoličnost i normalno stanje sastojine imade kod običnih pokusnih ploha veći upliv, nego li veličina-sastojine. Što se vremena tiče, najbrže ide posao s prugastom procjenom, za njom slijedi po redu kružna procjena, obična i stablimična procjena. Za orientaciju sastavio je Fekete skrižaljke, a u glavnom je omjer između spomenutih 4 procjena: 1 : 1*22 : 1´50 : 221 ako se obaraju pokusna stabla, a ako se procjenjuje pomoću gromadnih skrižaljki ovaj: 1 : 1-20 : 1-24 : 472. Obzirom na radnu silu i s tim skopčani trošak pojedinih procjena ustanovljeno je, da je najjeftinija prugasta procjena, za njom kružna, obična i napokon stablimična. Iz svega slijedi, da će se procjena s običnim pokusnim plohama radi njezine netočnosti upotrijebiti tek ondje, gdje je nužno za orientaciju saznati približnu sadržinu neke sastojine — n. pr. kod prorede, gdje se izmjeri ..—Vi kat. jutra velika ploha i na njoj izmjere promjeri stabala, koja se imadu proredom izvaditi i oborivši pokusna stabla, izračuna se kockovna sadržina stabala koja se imadu prorediti. Ta će procjena biti uvijek točnija od okularne. Inače će se uvijek dati prednost drugim dvjema načinima. Ako se polaže većma važnost na točnost, dat će se prvenstvo kružnoj procjeni pred prugastom; obratno će biti, ako se polaže važnost na vrijeme i troškove. Procjena s pružnim ploHama ima prednost pred ostalima u čistim sastojinama i takovima, gdje se ne polaže važnost na tvorivo tako n. pr. u bukovim sastojinama, koje se procjenjuju za ogrijev. Mješovite sastojine, pogotovo ako su vrsti drveća vrlo različite vrijednosti, zahtijevaju radije kružnu procjenu. Isto se tako obavlja kružna procjena na vrlo strmom tlu, gdje bi prugasta procjena bila preveć na |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 237 I porna. Ova potonja imade prednost u sastojinama s vrlo velikom površinom. Fekete nije drvnu sadržinu, koja je služila temeljem uporedbi, računao obaranjem pokusnih stabala, kako to kod stablimične procjene obično biva, nego ju je izračunao iz gromadnih skrižaljki1. On predpostavlja, da te skrižaljke, koje su sastavljene tolikom pedanterijom, ne mogu pokazivati veliku razliku u kockovnoj sadržini tim više, što su njemačke pokusne postaje ustanovile te jedine skrižaljke za čitavo njemačko carstvo. Da dokaže opravdanost upotrebe spomenutih skrižaljki, obavio je Fekete pokuse, koje je također objelodanio u Vjesniku sred. pokusne postaje. Odande prenosimo u kratko glavne točke toga izvješća2. B. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojine s njem. gromadnim skrižaljkama. Procjena se u glavnom obavlja ovako : Promjeri svih stabala sastojine ili pokusnih ploha izmjere se i onda se kao i obično odrede debljinski razredi. Sada treba ustanoviti poprečnu visinu svakog debljinskog razreda. Za tu svrhu dostatno je kojih 15—20 stabala (najviše 30 stabala) kojima se izmjeri visina s kojim točnim visinskim mjerilom i to tako, da budu sve razlike visine od gore do dolje zastupane, jer su stabla, kako je poznato, dolje u dolini viša i prema vrhu brijega sve niža. Sada se na abscise koordinatnog sustava nanesu debljine stabala u cm, a na ordinate visine i pomoću tih podataka nariše se visinska krivulja. S te krivulje lahko je skinuti visine za svaki pojedini debljinski stupanj. Iz skrižaljki se sada pročita pomoću debljine i visine kockovna sadržina jednog stabla svakog pojedinog debljinskog 1 Grundner-Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes stehender Waldbaume und Waldbestânde. 2 Erdészeti kisérletek, 1914. Fekete Zoltân : A fatômegtâblâk alkalmarâsânak gyakorlati méltatâsa, ôsszehasonlitô kisérletek alapjân. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 238 — stupnja i pomnoživši istu s brojem stabala, dobije se čitava kockovna sadržina svakog pojedinog debljinskog stupnja, a sbrojem ovih drvna masa cijele sastojine, dotično pokusne plohe. No može se i tako računati, da se ustanovi 2 5 debljinskih razreda, te se za svaki kao obično iz sbroja srednjica i broja stabala izračuna pokusno stablo. Iz visinske krivulje pročita se visina za svako pojedino pokusno stablo, a iz skrižaljki njegova kockovna sadržina. Pomnoživši ovu s brojem stabala u debljinskom razredu, dobije se kockovna sadržina cijelog razreda a sbrojem ovih sadržina cijele sastojine. Naravno je, da taj način nije tako točan kao prvi. Uzimanje promjera može se pospješiti tako, da se ne očitava na svaki, nego na svaki 5 cm, što daje po Grundneru tek 1 01% razliku u sadržini. Ovaj način čini se već na prvi pogled brzim i praktičnim, jer se ne mora obavljati dugi proces traženja i obaranja pokusnih stabala, nego valja tek jednom proći kroz cijelu sastojinu, i uz put izmjeriti visinu. Fekete je oborio dostatni broj pokusnih stabala, da što točnije ustanovi pravu kockovnu sadržinu i tu je onda uporedio s drvnom gromadom, koju je izračunao iz gromadnih skrižaljki. Pokusi su obavljeni na 44 šumska odjela, gdje je bilo 64°/o bukve, 20% hrasta kitnjaka, 15 jele i 1% javora i graba. Uporedivši sveukupnu drvnu masu obadva načina pokazala se diferencija od — 0*6%. Ta diferencija biva sve veća, čim se više detailizira drvna sadržina. Ako se uporedi sadržina prema pojedinim vrstama drveća raste razlika između + 0*5% i — 1 9%, a kod debljinskih razreda između + 1*6 °/o i — 3-3%. Idući razglabanjem podataka još dalje, biva naravno diferencija sve veća. Uporedivši drvnu sadržinu svake šumske |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 239 — čestice posebno i to napose za svaku vrst drveća i za svaki debljinski razred, pokazuje se mjestimice već oveća razlika između obe drvne mase, no u glavnom ta razlika ipak ne prekoračuje u praksi dozvoljenu pogrješku, jer se pokazalo, da je razlika u 84°/° slučajeva ostala ispod 10°/o. Drvna masa ustanovljena skrižaljkama pokazuje se većom u rjeđim, a manjom u gustim sastojinama od one drvne gromade, koja se određuje obaranjem pokusnih stabala. Fekete tumači taj fakat time, što je oblični kroj u glavnom u rjeđim sastojinama veći. Zato se skrižaljke s dobrim uspjehom upotrebljuju u sastojinama srednjeg obrasta (u sastojinama gdje su pokusi obavljeni bio je obrast 076). Rezultat dobiven skrižaljkama upoređen s onim, što ga daju skrižaljke sastavljene u području ureda Zsarnôcza, gdje su pokusi obavljeni, daje razliku od + 1´6"´« i - l-3°« a u glavnom 0*98 "/«. Iz svojih pokusa povlači Fekete zaključak, „da se njemačke skrižaljke mogu mirno upotrebljavati u svim krajevima srednje Evrope, dakle i u Madžarskoj, na onim mjestima, gdje su rastlinske prilike iste kao u Njemačkoj , tim više, što pokusi pokazuju, da gustoća stabala sastojine ima veći upliv na oblik stabala i time na drvnu masu sastojine, nego razlika u raslinskim odnošajima. Što se vremena tiče, pokazuje Fekete, da upotrebljavajući skrižaljke mjesto obaranja pokusnih stabala, štednja na vremenu iznosi kod stablimične procjene 10 30°/° a kod pokusnih ploha 40 -50°/o; probitak pak na cjelokupnom trošku u prvom slučaju 10—30"/« u drugom 40—60°/«. Konačni zaključak, koji se povlači iz pokusa bio bi ovaj : Skrižaljke će se upotrebljavati, gdje je potrebna brza i jeftina procjena; gdje je kvaliteta sastojine takova, da posvema odgovara zahtjevima procjene skrižaljkama; ako se ne radi o procjeni pojedinih parcela, nego o sveukupnoj drvnoj gromadi mnogih šumskih čestica zajedno. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 240 — Budući pak skrižaljke pokazuju samo cjelokupnu drvnu gromadu (dotično „debelo drvo" iznad 7 cm i granje), morat će se obarati pokusna stabla ondje, gdje je potrebno točno ustanoviti sortimenfe, naročito kod prodaje na panju, gdje se isklična cijena određuje po množini sortimenata. Skrižaljke naravno ne pokazuju odnošaj između gorivog i tvorivog drveta. Skrižaljke su sastavljene u normalnim sastojinama, gdje je pravilan sklop i podjednaka starost. Ako oblik sastojina pokazuje bitnu razliku od tog normalnog oblika, moraju se kod procjene obarati pokusna stabla. Prema tome ne smiju biti velike razlike u dobi i sklopu sastojina, gdje se upotrebljuju skrižaljke, no njihova je uporaba sasvim opravdana kod šumsko-procjenbenih i revizionalnih radnja „kao način procjene, koji možemo s potpunim pouzdanjem upotrebljavati za ustanovljivanje kockovne sadržine sječina slijedeće polu- ili čitave (eventualno dvije) periode". Fekete ne smatra uspjehe svojih pokusa konačnim pravilima, nego izriče želju, da bi se i drugdje obavljali slični pokusi, koji bi još većma učvrstili povjerenje u njemačke gromadne skrižaljke C. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina izbrajanjem stabala cijele sastojine. Sasvim drugu grupu pokusa sačinjavaju oni pokusi, koje je za pokusnu postaju obavio i u Vijesniku njezinom objelodanio1 mladi madžarski stručnjak Rônai Gyôrgy. Dok je naime Fekete htio pokazati uporabu pojedinih načina s praktičnog gledišta i za temelj uporede uzeo kockovnu sadržinu, dobivenu stablimičnom procjenom, kao točnu, dotle Rônai sa znanstvenog gledišta istražuje točnost pojedinih načina baš te stablimične procjene i kockovnu sadr 1 Erdészeti kisérletek, 1915. Rônai Gyôrgy: Erdôbecslési kisérlet a kiilônbôzô eljârâsak pontosâganak ôsszehasanlitâsâra. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 241 — žinu dobivenu pojedinim načinima upoređuje s faktičnom kockovnom sadržinom, dobivenom kubiranjem svakog pojedinog stabla sastojine. Pokusi su obavljeni u gorju Vepor u području šum. ravnateljstva Besrterczebânya na najboljoj crnogoričnoj stojbini u Madžarskoj. Sastojina je 0-8 ha velika, leži 770 m visoko. Stojbinska vrsnoća je prvorazredna, te odgovara I. razr. Feistmantelovih prihodnih skrižaljki, a nadvisuje I. razr. inozemnih prih. skrižaljki. Smreka 0´9. Jela 01. Obrast 08—0-9. Starost 90 god. Promjer stabala izmjeren je milimeterskom točnošću, a visina potrebnih stabala sa tri visinska mjerila (Christen, Klausner, Goulier). Najprije je obavljena procjena s 11 dosada poznatih načina, a onda je oborena čitava sastojina, te svako deblo posebno kubicirano na sekcije. Izračunala se kockovna sadržina debelog drveta (iznad 7 cm) zatim debla bez granja i konačno cjelokupna sadržina debla s vrškom i granjem (Granje i vršci računani su vaganjem i specif. težinom). Opisat ćemo u kratko svaki od jedanaest načina, naročito novije, još. nepoznate načine i istaći, koliku razliku pokazuje procjena pojedinog načina prema faktičnoj drvnoj masi. 1. Bez razvrstavanja u debljinske razrede s jednim ili više poprečnih stabala. Upotrebljuje se onda, kada se ne polaže važnost na sortimente, nego se želi brzo ustanoviti drvna masa sastojine. Taj način prihvaća a priori, da je poprečno stablo izračunano iz zbroja temeljnica ^ (G = sbroj temeljnica N = broj stabala) istovjetno s deblom, izračunanim iz kockovne sadržine sastojine N (M .= kockovna sadržina sastojine). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 242 — Weise, Wimmenauer i Schiffel dapače dijelom i Heyer misle, da na taj način procijenjena kockovna sadržina ne može dati točan rezultat. Dapače i madžarski stručnjak Bartha Abel dokazuje, da je tim načinom ustanovljena sadržina manja od prave kockovne sadržine. Međutim Speidel, ......., Gehrhard i Bôhmerle po svojim istraživanjima dokazuju baš protivno. Rônaievi pokusi dokazuju, da obaranjem dostatnog broja stabala rezultat posvema zadovoljava. Naravno, da sve ovisi o izboru stabala i o slučaju, da li će se izabrati valjano stablo. Dok n. pr. sadržina izračunana pomoću 5 poprečnih stabala daje razliku od -+- l-4% do -- 2*5% prema faktičnoj drvnoj gromadi, smanjuje se razlika kod obaranja 25 pokusnih stabala na 0"22%. Ali ima slučajeva, gdje bi samo jedno od tih 25 stabala dalo isto tako točan rezultat kao 25 stabala zajedno 2. Razvrstavanje po volji u debljinske razrede. Obično se debljinski razredi slažu s vrijednosnim razredima. Rônai uzima 3 vrijednosno-debljinska razreda prema tome, da li je deblo u sredini 12—20 cm, 21—25 cm i iznad 26 cm. Za svaki razred uzima se jedno ili više pokusnih stabala, pomoću kojih se odredi kockovna sadržina razreda a zbrojem svih razreda ona cijele sastojine. Razlika kod cjelokupne drvne sadržine pokazuje — .6°/.. 3. Način Roberta Hartiga (Razvrstavanje u razrede s jednakim sbrojem temeljnica). Kod toga načina nastoji se, da svaki debljinski razred imade jednak sbroj temeljnica, pa prema tome i podjednake kockovne sadržine. Za svaki debljinski razred izračuna se jedno ili više pokusnih stabala, a iz njihove sadržine drvna masa pojedinih debljinskih razreda dotično cijele sastojine. Rônai uzima 3 debljinska razreda i za svaki po 3 pokusna stabla. Razlika je tek 0-260/», no jamačno je imao |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 243 — sreću u izboru pokusnih stabala, jer u drugom slučaju uzima 5 debljinskih razreda, s 2 pokusna stabla u svakom, i razlika je prema faktičnoj drvnoj masi — ..0/-. Inače iziskuje ovaj način mnogo računanja, da se dobiju jednake srednjice. 4. Draudtov način. Kod tog načina opredijeli se postotak stabala, koja imadu biti pokusna stabla. Za svaki debljinski stupanj odredi se broj pokusnih stabala tako, da se broj stabala dotičnog stupnja pomnoži s tim postotkom. Prema tome je kod toga načina skoro svaki debljinski stupanj zastupan s pokusnim stablom. To se dakako postigne onda, ako se uzme velik postotak pokusnih stabala, jer ako je postotak malen, ne će biti zastupani svi debljinski stupnjevi a time će biti promašen baš princip tog načina, da se točno ustanove sortimenti obaranjem pokusnih stabala iz što više debljinskih stupnjeva. Drvna zaliha sastojine izračuna se kod tog načina tako, da se na sortimente izrađena drvna sadržina svih pokusnih stabala pomnoži sa , gdje je G zbroj temeljnica cijele sastojine, g zbroj temeljnica svih pokusnih stabala. (Vidi primjer u Borošićevom kalendaru str. 83). Rônai uzima postotak pokusnih stabala 5°/o i razlika prema faktičnoj drvnoj masi pokazuje tek — 1*2 %; uzevši 10°« pokusnih stabala nije se razlika znatno smanjila (+ 1-03%). 5. Urichov način. a) prvobitni Urichov način. Kod toga se načina odredi najprije broj pokusnih stabala, a onda se uzme isto toliko debljinskih razreda. Za svaki debljinski razred izračuna se pokusno stablo iz zbroja temeljnica i broja stabala dotičnog razreda. Tu se obara |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 244 — manje stabala nego u prvašnjem slučaju, ali imade više ra čunanja. Razlika je bila dosta neznatna 0*2 °/°. b) popravljeni Urichov način. Ovo je način njemačkih šum. pokusnih postaja. Tu se odredi 3—5 debljinskih razreda s jednakim brojem stabala i u svakom se obara 1 ~3 pokusna stabla. Držalo se, da se obaranjem više stabala dobije točniji rezultat. No i taj ovisi više o sreći pri izboru pokusnih stabala, nego li o njihovom broju, kako pokazuju Rônaievi pokusi. On uzima 3 debljinska razreda s po 3 pok. stabla, a onda 5 deblj. razreda s po 3 pok. stabla i rezultat je razlika + 2*6 ° >, dotično 4-2-0´´« prema faktičnoj drvnoj sadržini dakle uz veći broj pokusnih stabala ipak nije točniji od prijašnjeg načina. 6. Baurov način. Kod tog se načina ne računa pokusno stablo za pojedine debljinske razrede, nego se jednostavno uzme pokusno stablo iz onog debljinskog stupnja, u kojem je najveći broj stabala. I tu se kao i kod Draudtovog načina dobije drvna sadržina sastojine tako, da se na sortimente izrađena drvna masa svih pok. stabala pomnoži sa —. Za — l-2"´" se razlikuje drvna sadržina od faktične drvne gromade. 7. Blockov način. Upotrebljuje se kod pokusnih sastojina, naročito takovih, koje se u stanovitim odsjecima vremena ponovno premjeravaju, n. pr. kod pokusa prorede. U jedan debljinski razred uzimaju se grupe od 50 stabala, dok broj stabala ne prijeđe 500. Onda se uzimaju grupe od po 100 stabala. Za svaku grupu obara se po.jedno |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 245 — ili više pok. stabala, koja se izračunaju iz zbroja temeljnica. I tu se drvna sadržina svih pokusnih stabala pomnoži sa ^ Razlika između obje drvne mase + 08%. 8. Metzgerov način1. Kod načina, koji su do sada opisani, zaključivalo se iz jedinice grupe na čitavu grupu, iz pokusnog stabla na čitavu sastojinu (Schluss vom Kleinen aufs Grosse). Sada ćemo prijeći na načine, koji se temelje na onim zakonitostima i pravilnosti, koje se opažaju u ustrojstvu normalnih sastojina. Naročito se uzima u obzir ona dosljednost i pravilnost, koja se očituje u odnošaju kockovne sadržine i visine među pojedinim debljinskim razredima. Najbolje se vidi ta pravilnost u odnošaju, u kojem se nalaze pojedini debljinski razredi Urichovog popravljenog načina prema čitavoj kockovnoj sadržini sastojina. 0 toj su pravilnosti pisali Weise i Wimmenauer u devedesetim godinama prošlog stoljeća, a na njoj temelji i Metzger svoj način. Po tome načinu ne samo da ne treba tražiti i obarati pokusnih stabala te o sreći njihovog izbora učiniti ovisnim uspjeh procjene, nego ne treba ni promjere svih stabala mjeriti. Tek se imadu izbrojati sva stabla sastojine, a onda izmjeriti promjer i visinu od 3 najjača i 7 najslabijih stabala te iz gromadnih skrižaljki pročitati njihovu kockovnu sadržinu. Kockovna sadržina sastojine (V) izračuna se, da se broj stabala pomnoži s desetim dijelom sbroja 3 najjačih i 7 najslabijih stabala: . N 3 max. -f- 7 min. 10 1 V. dr. Metzger: Eine einfache Méthode zur VoP´atsbestimmnng von Hochwaldbestanden. A 11 g. F o r s t- u. J a g d-Z e i t u n g 1897. Rônai Gyôrgy: Egyszerii eljârâs a vaghatô koru szâlerdok fatômegének megâllapitâsâra. Erd. Lapo k 1915. 3—4 sr. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 246 — Dosadanji pokusi njemačkih pokusnih postaja pokazuju, da na taj način procijenjena drvna masa daje dosta povoljan rezultat. Ako se spomenutih deset stabala obori i kubira, dobije se točniji rezultat nego onda, ako se njihov sadržaj pročita iz skrižaljki. U prvom slučaju varira razlika između procijenjene i faktične drvne sadržine između — 2..» i — 7-7 °/o, a u drugom je poprečna razlika + 1´8 V Rônaievi pokusi pokazuju u prvom slučaju — 090/« u drugom —0-60/». Taj se način s uspjehom upotrebljuje u „jednodobnim, čistim sastojinama, ili ako su razne vrsti drveća, moraju iste imati jednoličan rast, koje su u zreloj dobi i dobro su proređene. No dobar uspjeh može se postići i u neproređenim sastojinama, ako se potištena i zakržljala stabla ne uzmu u obzir". Kod procjene ne igra obrast nikakovu ulogu, te se ovaj način može upotrijebiti u gustim i rijetkim sastojinama s istim uspjehom. Rônai preporuča taj način ondje, gdje se želi dobiti povoljan rezultat brzo i s malo truda. „Točnost toga načina ovisi o normalnom svojstvu sastojine, ali u praksi zahtijevana točnost kod šumsko-redateljskih procjena može se s njime uvijek postignuti". 9. Način s gromadnim skrižaljkama. O tom načinu govorili smo opširnije pod B. Rônai jo opazio, da se kockovna sadržina pojedinih debljinskih stupnjeva, naročito u nižim debljinskim stupnjevima, bitno razlikuje od faktične kockovne sadržine. Tome je uzrok, što se visinska krivulja, koju daje oborenih 30 pok. stabala, ne slaže s krivuljom, koju daju sva stabla sastojine. U konačnoj kockovnoj sadržini izjednačuje se ta razlika, jer sadržina izračunana prvom krivuljom daje + Oi " < od faktične drvne mase, a ona s ispravljenom krivuljom r 07´´«. Skrižaljke sadržavaju poprečne podatke za sastojine, koje su uzrasle na svim mogućim stojbinskim vrsnoćama. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 25 <-- 25 --> PDF |
~ 247 Zato će dati uvijek manju pogrješku nego je ona, koja nastaje odatle, što se izboru pokusnih stabala ne posvećuje dovoljno vremena. (Po Flury-u varira točnost procjene skri- žaljka između 3—7%). 10. Način s gromadnom krivuljom, a) Speidel-Kopeckyev način. Procjena sa skrižaljkama daje rezultat, koji posvema odgovara praktičnim zahtjevima. No baš zato, jer one sadržavaju poprečne podatke, ne mogu se upotrebljavati kod procjena u znanstvene svrhe, gdje treba da dođu do izražaja raslinske razlike i osobitosti sastojina, koje se na različite načine uzgajaju ili proređuju. Tu ćemo postići željeni uspjeh tek onda, ako se kod procjene očituju i specijalna svojstva pojedinih sastojina. Prema tome bi trebalo za svaku sastojinu sastaviti posebne skrižaljke ili ih barem ispraviti prema podacima dobivenim u dotičnoj sastojini. Iz toga nazora razvio se Speidel-Kopeckyev način, koji oni nazivaju „Massenkurvenverfahren". Taj Speidelov način po Rônaievom opisu bio bi ovaj : Svim stablima izmjeri se prsni promjer. Onda se obori nekoliko po volji debelih stabala (naročito iz debljih stupnjeva). Međutim mogu se u tu svrhu uzeti i§leževna stabla, uz koja se obori još nekoliko stabala. Nanesavši na abscisu koordinatnog sustava promjere tih stabala, a na ordinatu njihove visine, sastavi se visinska krivulja. Sada se za svaki debljinski stupanj pročita visina s visinske krivulje i znajući tako visinu, pročitaju se iz Schwapachovih skrižaljki za svaki debljinski stupanj kockovne sadržine. Sada se uzme novi koordinatni sustav te se na ordinate nanesu pročitane kockovne sadržine, a na abscise debljine i izvuče krivulja gromadnih skrižaljki (Massentafelkurve). Ta krivulja služi kao „vodilja" drugoj vodilji, koja se prema prvoj sastavi tako, da se na ordinate istog koord. sustava nanesu kubiranjem oborenih |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 248 — stabala izračunane kockovne sadržine. To je prava gromadna krivulja (Massenkurve, tômeggôrbe), s koje se za svaki debljinski stupanj pročita ispravljena kockovna sadržina. Ovaj način ujedinjuje dobra svojstva procjene skrižaljkama i obaranjem pokusnih stabala i smanjuje štetna svojstva jednog i drugog načina. Glavna je prednost toga načina, da pokusna stabla ne moraju imati stanovitu debljinu, nego se po volji odaberu. Sastavljanjem krivulje isprave se pogrješke dobivene pogrješnim izborom pokusnih stabala. Rônai preporuča taj način i onda, ako se upotrebljuje drugi način, gdje se obara više pokusnih stabala. (Draudt, Urich, Hartig). Njegovi pokusi pokazuju razliku prema faktičnoj drvnoj masi + 0´43*/«: I u tom slučaju dobiva on povoljan rezultat, ako računa s gromadnom krivuljom, sastavljenom iz pokusnih s´abala tek pojedinih deblj. razreda (+0-36´/.,), dapače s krivuljom poprečnog stabla cijele sastojine. (4-0´93u/»). Naravno, da točnost ovoga načina ovisi u mnogom o stablima, pomoću kojih se sastavlja krivulja. b) Kopeckyev način. Ako se na abscise koordinatnog sustava nanesu mjesto debljina temeljmce, a na ordinate kao i prije kock. sadržine, dobijemo mjesto krivulje pravac. Pošto je pravac određen dvjema točkama, drži ....... da je dovoljno, ako se za jedan gornji i jedan dolnji debljinski stupanj točno ustanovi kockovna sadržina. Prema tome načinu izmjere se prsni promjeri svih stabala, a zatim se obori nekoliko stabala iz gornjeg i dolnjeg debljinskog stupnja i izračunaju se točno njihove drvne sadržine. Te se nanesu na ordinate, a na abscise se nanesu temeljnice i mjesto gromadne krivulje dobit ćemo gromadni pravac. Za svaku debljinu stabla, kojoj odgovara stanovita te_ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 249 meljnica, pročita se kockovna sadržina s toga pravca i upiše za svaki pojedini stupanj. Pomnoživši sadržinu s brojem stabala toga deblj. stupnja, dobije se kockovna sadržina pojedinog stupnja, a zbrojem ovih drvna masa cijele sadržine. Taj način treba manje pok. stabala od prijašnjeg, ali je i vrlo osjetljiv te zahtijeva osobitu pažnju. Rônaievi pokusi pokazuju - - 0"7°/o razlike od faktične drvne mase. 11. Rônaiev način s tangentnim gromadnim skrižal jkama. Izrađujući podatke pokusnih površina za proredu, došao je Rônai na vrlo brz i jednostavan, a ipak dosta točan način ustanovljivanja drvne sadržine sastojina. On je opazio, da u prvašnjem slučaju opisani gromadni pravci debelog drveta (iznad 7 cm) u sastojinama podjednake dobe i jednake vrsnoće tla, sijeku . os uvijek u istoj udaljenosti od središta i da ti pravci kod sastojina iste vrsti drveća imadu zajedničku izlaznu točku c i vrsnoća sastojine dolazi do izražaja poglavito u priklonu kuta toga pravca. Ta se izlazna točka veoma malo mijenja po starosti sastojine. To je ustanovio Rônai samo za crnogoricu svake dobe i za lisnače do 60 god. starosti, dok za lisnače iznad 60 godina nije imao prilike obaviti potrebne pokuse. On je izračunao vrijednosti za tu izlaznu točku gromadnog pravca, koja se vrijednost mijenja prema stojbini i dobi sastojine. Tako n. pr. ustanovljuje za smreku ove vrijednosti ; II. bon. razr. do 70 god. 0-0036 III.—IV. „ „ „ 80 „ i I,— II. „ „ iznad 71 god. \ UUU5t) III.-IV. „ „ „ 81 „ iKod toga odgovara I. razr. II./III. razr. općih prih. skrižaljki H. „ HI./IV. „ „ „ m. „ iv./v. „ „ „ IV V /VI |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 250 Znajući vrijednost izlazne točke pravca, treba još ustanoviti „a" ili tangens kuta priklona pravca po ovom obliČku a — " (m je kockovna sadržina pok. stabla, g srednjica prsnog promjera toga stabla). Postupak kod procjene na taj način je ovaj: Svim stablima sastojine izmjeri se prsni promjer. Zatim se odabere i obori jedno do dva stabla. Kod izbora pokusnog stabla treba samo na to paziti, da stablo predstavlja srednji rast cijele sastojine. Debljina stabla uzima se po volji (po mogućnosti nešto iznad srednjeg promjera). Ako leževina odgovara zahtjevanom svojstvu pok. stabla, može se i ona upotrijebiti. Kockovna sadržina pokusnog stabla izračuna se točnim kubiranjem debla iznad 7 cm. Za tim se po spomenutoj formuli izračuna tangens kuta. (Kod više pokusnih stabala uzima se poprečna vrjednost tgsa). Znajući tako za tg izračuna se za svaki debljinski stupanj kockovna sadržina, uvrstivši poznate već vrijednosti u ovu formulu m = (g—c) a (gdje je m = kock. sadržina deblj. stupnja a ostale vrijednosti su od prije poznate). Zbroj sadržina pojedinih debljinskih razreda daje sadržaj cijele sastojine. Rônai je izradio i skrižaljke, koje se razlikuju od skrižaljki za izračunavanje drvne gromade u toliko, da su mjesto visina uvrštene vrijednosti tangensa. Rônai ih naziva t a ngentnim gromadnim skrižaljkama (tangenstôrzstômegtâblâk) i pomoću njih se lahko određuje sadržina, jer vrijednosti ne treba računati, nego jednostavno pročitati. Prednost tog načina označuje on u slijedećem: 1. Ne treba gubiti vrijeme računanjem srednjica i iz njih pok. stabala. 2. Ne treba se tražiti pokusno stablo posebne debljine, nego se uzme stablo ma koje debljine, samo ako ono odgovara srednjem rastu sastojine. 3. Drvna masa računa se po volji određenim debljinskim ili vrijednosnim razredima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 251 — 4. Manje pok. stabala zahtijeva nego Kopeckyev način ili onaj s drvnim gromadnim krivuljama. 5. Ne treba risati gromadnu krivulju, a ipak dolaze specijalna svojstva sastojine do izražaja. 6. Ne treba mjeriti visine ni risati visinsku krivulju, a ipak se očituju u drvnoj sadržini specijalna svojstva sastojine. 7. Način je točan. Razlika prema faktičnoj drvnoj masi iznosi tek 4- 0-15%. Za izbor srednjeg (pokusnog) stabla može se posvetiti dovoljno vremena tim više, što se obara tek 1—2 stabla i izbor nije ovisan o debljini, nego se samo ima paziti, da uzrast stabla odgovara poprečnom uzrastu sastojine. Stabla »se i ne moraju obarati, nego se mogu pročitati i iz gromadnih skrižaljki, ako im se izmjeri točno visina. Taj način pokazuje 06°" razlike od faktične drvne mase. Tu se mora još većma paziti na izbor stabla tim više, što u tom slučaju osobitosti sastojine ne dolaze do izražaja. No Rônai primjećuje, da razlika od par postotaka, koja će time nastati nije u praksi tako velika stvar prema koristima, koje taj način donosi. Uzimanje promjera može se također skratiti očitavajući tek parne ili svaki 5 cm (točnost + Oi ´> dotično + 0-9"/»). * * Iz svega navedenog slijedi, da uz točan i savjestan rad ma koji od navedenih načina može dati točan rezultat s razlikom od 17o. Uspjeh ne ovisi toliko o broju stabala, koliko o valjanom izboru njihovom. Razlika je isto tako + kao i —, pa se ne može općenito pravilo stvoriti, da li će se kod kojeg načina dobiti veća ili manja kockovna sadržina od faktične drvne mase. (Kunze i Flury drže da se s pokusnim stablima dobije veća kockovna sadržina). Rônai zaključuje, da oni načini, koji se temelje na onoj pravilnosti, koja vlada u ustrojstvu pravilnih sastojina, daju |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 30 <-- 30 --> PDF |
252 — točniji rezultat od onih, kojima čitav uspjeh ovisi o izboru pokusnog stabla. I tu se doduše obaraju pokusna stabla, no kod izbora ovih stabala nismo vezani na promjer i možemo tražiti stablo, koje doista predstavlja poprečni uzrast sastojine, dok kod drugih načina treba paziti i na promjer i na oblik stabla i većinom se potonje žrtvuje prvome. Pokusna stabla kod načina, koji se temelje na pravilnosti sastojina, ne učestvuju kod računanja kockovne sadržine čitavom svojom sadržinom, nego se mijenjaju prema smjeru krivulje. Zato pogrješka počinjena kod izbora tih pokusnih stabala nema toliki upliv na konačni rezultat kao kod onih prvi. Zato, „premda uz točan i savjestan rad možemo dobiti dobar rezultat s ma kojim od načina s pokusnim stablima, ipak se mora dati prednost onakovim načinima, kod kojih se dijelom lakše nađe pokusno stablo, dijelom pak udaljenje pokusnog stabla od poprečne vrijednosti nema tako velik utjecaj na konačni rezultat". Šume i oborine. Piše profesor M. Urbani, Križevci. Mišljenje, da šume utječu na to koliko padne oborine, a pogotovo na to kako često pada u nekom kraju kiša, veoma je staro. Za dokaz tomu spominje se na primjer i otok St. Helena, na kojem danas dva puta toliko kiše pada, kao za vremena, kada je ondje bio zatočen Napoleon I. i to samo radi toga, što je kasnije tamo posadjeno mnogo šuma. (Dr. O. Kučera „Vrijeme", M. H. g. 1898.). Neima sumnje, da šume veoma uplivišu na klimatske prilike nekoga kraja; one u glavnome izjednačuju opreke - na primjer ublažuju toplotu uzduha — te prema tome ublažuju i cijelu klimu okolice. Novija su sistematska istraživanja o djelovanju šuma na oborine (hydrometeore) pokazala, da je prijašnje mišljenje |