DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 249
meljnica, pročita se kockovna sadržina s toga pravca i upiše
za svaki pojedini stupanj. Pomnoživši sadržinu s brojem
stabala toga deblj. stupnja, dobije se kockovna sadržina pojedinog
stupnja, a zbrojem ovih drvna masa cijele sadržine.
Taj način treba manje pok. stabala od prijašnjeg, ali je i
vrlo osjetljiv te zahtijeva osobitu pažnju. Rônaievi pokusi
pokazuju - - 0"7°/o razlike od faktične drvne mase.


11.
Rônaiev način s tangentnim gromadnim skrižal
jkama.
Izrađujući podatke pokusnih površina za proredu, došao je
Rônai na vrlo brz i jednostavan, a ipak dosta točan način ustanovljivanja
drvne sadržine sastojina. On je opazio, da u prvašnjem
slučaju opisani gromadni pravci debelog drveta
(iznad 7 cm) u sastojinama podjednake dobe i jednake
vrsnoće tla, sijeku . os uvijek u istoj udaljenosti od središta
i da ti pravci kod sastojina iste vrsti drveća imadu zajedničku
izlaznu točku c i vrsnoća sastojine dolazi do izražaja poglavito
u priklonu kuta toga pravca. Ta se izlazna točka veoma
malo mijenja po starosti sastojine. To je ustanovio Rônai
samo za crnogoricu svake dobe i za lisnače do 60 god.
starosti, dok za lisnače iznad 60 godina nije imao prilike
obaviti potrebne pokuse.


On je izračunao vrijednosti za tu izlaznu točku gromadnog
pravca, koja se vrijednost mijenja prema stojbini i
dobi sastojine.


Tako n. pr. ustanovljuje za smreku ove vrijednosti ;


II. bon. razr. do 70 god.
0-0036


III.—IV. „ „ „ 80 „ i
I,— II. „ „ iznad 71 god. \


UUU5t)


III.-IV. „ „ „ 81 „ iKod toga odgovara I. razr. II./III. razr. općih prih. skrižaljki


H. „ HI./IV. „ „ „
m. „ iv./v. „ „ „
IV V /VI


ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 248 —


stabala izračunane kockovne sadržine. To je prava gromadna
krivulja (Massenkurve, tômeggôrbe), s koje se za svaki debljinski
stupanj pročita ispravljena kockovna sadržina.


Ovaj način ujedinjuje dobra svojstva procjene skrižaljkama
i obaranjem pokusnih stabala i smanjuje štetna svojstva
jednog i drugog načina.


Glavna je prednost toga načina, da pokusna stabla ne
moraju imati stanovitu debljinu, nego se po volji odaberu.
Sastavljanjem krivulje isprave se pogrješke dobivene pogrješnim
izborom pokusnih stabala.


Rônai preporuča taj način i onda, ako se upotrebljuje
drugi način, gdje se obara više pokusnih stabala. (Draudt,
Urich, Hartig).


Njegovi pokusi pokazuju razliku prema faktičnoj drvnoj
masi + 0´43*/«: I u tom slučaju dobiva on povoljan rezultat, ako
računa s gromadnom krivuljom, sastavljenom iz pokusnih
s´abala tek pojedinih deblj. razreda (+0-36´/.,), dapače s krivuljom
poprečnog stabla cijele sastojine. (4-0´93u/»).


Naravno, da točnost ovoga načina ovisi u mnogom o
stablima, pomoću kojih se sastavlja krivulja.


b) Kopeckyev način.
Ako se na abscise koordinatnog sustava nanesu mjesto
debljina temeljmce, a na ordinate kao i prije kock. sadržine,
dobijemo mjesto krivulje pravac. Pošto je pravac određen
dvjema točkama, drži ....... da je dovoljno, ako se za
jedan gornji i jedan dolnji debljinski stupanj točno ustanovi
kockovna sadržina.
Prema tome načinu izmjere se prsni promjeri svih stabala,
a zatim se obori nekoliko stabala iz gornjeg i dolnjeg
debljinskog stupnja i izračunaju se točno njihove drvne sadržine.
Te se nanesu na ordinate, a na abscise se nanesu temeljnice
i mjesto gromadne krivulje dobit ćemo gromadni
pravac.
Za svaku debljinu stabla, kojoj odgovara stanovita te_




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 25     <-- 25 -->        PDF

~ 247


Zato će dati uvijek manju pogrješku nego je ona, koja nastaje
odatle, što se izboru pokusnih stabala ne posvećuje
dovoljno vremena. (Po Flury-u varira točnost procjene skri-
žaljka između 3—7%).


10. Način s gromadnom krivuljom,
a) Speidel-Kopeckyev način.


Procjena sa skrižaljkama daje rezultat, koji posvema odgovara
praktičnim zahtjevima. No baš zato, jer one sadržavaju
poprečne podatke, ne mogu se upotrebljavati kod procjena
u znanstvene svrhe, gdje treba da dođu do izražaja
raslinske razlike i osobitosti sastojina, koje se na različite
načine uzgajaju ili proređuju. Tu ćemo postići željeni uspjeh
tek onda, ako se kod procjene očituju i specijalna svojstva
pojedinih sastojina. Prema tome bi trebalo za svaku sastojinu
sastaviti posebne skrižaljke ili ih barem ispraviti prema
podacima dobivenim u dotičnoj sastojini.


Iz toga nazora razvio se Speidel-Kopeckyev način, koji
oni nazivaju „Massenkurvenverfahren". Taj Speidelov način
po Rônaievom opisu bio bi ovaj :


Svim stablima izmjeri se prsni promjer. Onda se obori
nekoliko po volji debelih stabala (naročito iz debljih stupnjeva).
Međutim mogu se u tu svrhu uzeti i§leževna stabla,
uz koja se obori još nekoliko stabala. Nanesavši na abscisu
koordinatnog sustava promjere tih stabala, a na ordinatu njihove
visine, sastavi se visinska krivulja. Sada se za svaki debljinski
stupanj pročita visina s visinske krivulje i znajući tako
visinu, pročitaju se iz Schwapachovih skrižaljki za svaki
debljinski stupanj kockovne sadržine. Sada se uzme novi
koordinatni sustav te se na ordinate nanesu pročitane kockovne
sadržine, a na abscise debljine i izvuče krivulja gromadnih
skrižaljki (Massentafelkurve). Ta krivulja služi kao „vodilja"
drugoj vodilji, koja se prema prvoj sastavi tako, da se na
ordinate istog koord. sustava nanesu kubiranjem oborenih




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 246 —


Dosadanji pokusi njemačkih pokusnih postaja pokazuju,
da na taj način procijenjena drvna masa daje dosta povoljan
rezultat. Ako se spomenutih deset stabala obori i kubira,
dobije se točniji rezultat nego onda, ako se njihov sadržaj
pročita iz skrižaljki. U prvom slučaju varira razlika
između procijenjene i faktične drvne sadržine između — 2..»
i — 7-7 °/o, a u drugom je poprečna razlika + 1´8 V Rônaievi
pokusi pokazuju u prvom slučaju — 090/« u drugom —0-60/».


Taj se način s uspjehom upotrebljuje u „jednodobnim,
čistim sastojinama, ili ako su razne vrsti drveća, moraju
iste imati jednoličan rast, koje su u zreloj dobi i dobro su
proređene. No dobar uspjeh može se postići i u neproređenim
sastojinama, ako se potištena i zakržljala stabla ne
uzmu u obzir".


Kod procjene ne igra obrast nikakovu ulogu, te se ovaj
način može upotrijebiti u gustim i rijetkim sastojinama s istim
uspjehom.


Rônai preporuča taj način ondje, gdje se želi dobiti
povoljan rezultat brzo i s malo truda. „Točnost toga načina
ovisi o normalnom svojstvu sastojine, ali u praksi zahtijevana
točnost kod šumsko-redateljskih procjena može se
s njime uvijek postignuti".


9. Način s gromadnim skrižaljkama.
O tom načinu govorili smo opširnije pod B.
Rônai jo opazio, da se kockovna sadržina pojedinih
debljinskih stupnjeva, naročito u nižim debljinskim stupnjevima,
bitno razlikuje od faktične kockovne sadržine. Tome
je uzrok, što se visinska krivulja, koju daje oborenih 30 pok.
stabala, ne slaže s krivuljom, koju daju sva stabla sastojine.
U konačnoj kockovnoj sadržini izjednačuje se ta razlika, jer
sadržina izračunana prvom krivuljom daje + Oi " < od faktične
drvne mase, a ona s ispravljenom krivuljom r 07´´«.
Skrižaljke sadržavaju poprečne podatke za sastojine,
koje su uzrasle na svim mogućim stojbinskim vrsnoćama.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 245 —
ili više pok. stabala, koja se izračunaju iz zbroja temeljnica.
I tu se drvna sadržina svih pokusnih stabala pomnoži sa ^
Razlika između obje drvne mase + 08%.


8. Metzgerov način1.
Kod načina, koji su do sada opisani, zaključivalo se iz
jedinice grupe na čitavu grupu, iz pokusnog stabla na čitavu
sastojinu (Schluss vom Kleinen aufs Grosse).


Sada ćemo prijeći na načine, koji se temelje na onim
zakonitostima i pravilnosti, koje se opažaju u ustrojstvu normalnih
sastojina. Naročito se uzima u obzir ona dosljednost
i pravilnost, koja se očituje u odnošaju kockovne sadržine
i visine među pojedinim debljinskim razredima. Najbolje se
vidi ta pravilnost u odnošaju, u kojem se nalaze pojedini
debljinski razredi Urichovog popravljenog načina prema čitavoj
kockovnoj sadržini sastojina.


0 toj su pravilnosti pisali Weise i Wimmenauer u devedesetim
godinama prošlog stoljeća, a na njoj temelji i
Metzger svoj način.


Po tome načinu ne samo da ne treba tražiti i obarati
pokusnih stabala te o sreći njihovog izbora učiniti ovisnim
uspjeh procjene, nego ne treba ni promjere svih stabala
mjeriti. Tek se imadu izbrojati sva stabla sastojine, a onda
izmjeriti promjer i visinu od 3 najjača i 7 najslabijih stabala
te iz gromadnih skrižaljki pročitati njihovu kockovnu
sadržinu. Kockovna sadržina sastojine (V) izračuna se, da
se broj stabala pomnoži s desetim dijelom sbroja 3 najjačih
i 7 najslabijih stabala:


. N 3 max. -f- 7 min.


10


1 V. dr. Metzger: Eine einfache Méthode zur VoP´atsbestimmnng von
Hochwaldbestanden. A 11 g. F o r s t- u. J a g d-Z e i t u n g 1897.
Rônai Gyôrgy: Egyszerii eljârâs a vaghatô koru szâlerdok fatômegének
megâllapitâsâra. Erd. Lapo k 1915. 3—4 sr.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 244 —


manje stabala nego u prvašnjem slučaju, ali imade više ra


čunanja. Razlika je bila dosta neznatna 0*2 °/°.


b) popravljeni Urichov način.


Ovo je način njemačkih šum. pokusnih postaja. Tu se
odredi 3—5 debljinskih razreda s jednakim brojem stabala
i u svakom se obara 1 ~3 pokusna stabla. Držalo se, da
se obaranjem više stabala dobije točniji rezultat. No i taj
ovisi više o sreći pri izboru pokusnih stabala, nego li o
njihovom broju, kako pokazuju Rônaievi pokusi. On uzima
3 debljinska razreda s po 3 pok. stabla, a onda 5 deblj.
razreda s po 3 pok. stabla i rezultat je razlika + 2*6 ° >,
dotično 4-2-0´´« prema faktičnoj drvnoj sadržini dakle uz
veći broj pokusnih stabala ipak nije točniji od prijašnjeg
načina.


6. Baurov način.
Kod tog se načina ne računa pokusno stablo za pojedine
debljinske razrede, nego se jednostavno uzme pokusno
stablo iz onog debljinskog stupnja, u kojem je najveći broj
stabala. I tu se kao i kod Draudtovog načina dobije drvna
sadržina sastojine tako, da se na sortimente izrađena drvna


masa svih pok. stabala pomnoži sa —.
Za — l-2"´" se razlikuje drvna sadržina od faktične drvne
gromade.


7. Blockov način.
Upotrebljuje se kod pokusnih sastojina, naročito takovih,
koje se u stanovitim odsjecima vremena ponovno premjeravaju,
n. pr. kod pokusa prorede.


U jedan debljinski razred uzimaju se grupe od 50 stabala,
dok broj stabala ne prijeđe 500. Onda se uzimaju
grupe od po 100 stabala. Za svaku grupu obara se po.jedno




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 243 —


sreću u izboru pokusnih stabala, jer u drugom slučaju uzima
5 debljinskih razreda, s 2 pokusna stabla u svakom, i razlika
je prema faktičnoj drvnoj masi — ..0/-. Inače iziskuje
ovaj način mnogo računanja, da se dobiju jednake srednjice.


4. Draudtov način.
Kod tog načina opredijeli se postotak stabala, koja
imadu biti pokusna stabla. Za svaki debljinski stupanj odredi
se broj pokusnih stabala tako, da se broj stabala dotičnog
stupnja pomnoži s tim postotkom. Prema tome je kod toga
načina skoro svaki debljinski stupanj zastupan s pokusnim
stablom.


To se dakako postigne onda, ako se uzme velik postotak
pokusnih stabala, jer ako je postotak malen, ne će biti
zastupani svi debljinski stupnjevi a time će biti promašen
baš princip tog načina, da se točno ustanove sortimenti
obaranjem pokusnih stabala iz što više debljinskih stupnjeva.
Drvna zaliha sastojine izračuna se kod tog načina tako, da
se na sortimente izrađena drvna sadržina svih pokusnih stabala
pomnoži sa , gdje je G zbroj temeljnica cijele sastojine,
g zbroj temeljnica svih pokusnih stabala. (Vidi primjer
u Borošićevom kalendaru str. 83).


Rônai uzima postotak pokusnih stabala 5°/o i razlika


prema faktičnoj drvnoj masi pokazuje tek — 1*2 %; uzevši
10°« pokusnih stabala nije se razlika znatno smanjila
(+ 1-03%).
5. Urichov način.
a) prvobitni Urichov način.


Kod toga se načina odredi najprije broj pokusnih stabala,
a onda se uzme isto toliko debljinskih razreda. Za
svaki debljinski razred izračuna se pokusno stablo iz zbroja
temeljnica i broja stabala dotičnog razreda. Tu se obara




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 242 —


Weise, Wimmenauer i Schiffel dapače dijelom i Heyer
misle, da na taj način procijenjena kockovna sadržina ne
može dati točan rezultat. Dapače i madžarski stručnjak Bartha
Abel dokazuje, da je tim načinom ustanovljena sadržina
manja od prave kockovne sadržine.


Međutim Speidel, ......., Gehrhard i Bôhmerle po
svojim istraživanjima dokazuju baš protivno.
Rônaievi pokusi dokazuju, da obaranjem dostatnog broja
stabala rezultat posvema zadovoljava. Naravno, da sve ovisi


o izboru stabala i o slučaju, da li će se izabrati valjano
stablo. Dok n. pr. sadržina izračunana pomoću 5 poprečnih
stabala daje razliku od -+- l-4% do -- 2*5% prema faktičnoj
drvnoj gromadi, smanjuje se razlika kod obaranja 25 pokusnih
stabala na 0"22%. Ali ima slučajeva, gdje bi samo
jedno od tih 25 stabala dalo isto tako točan rezultat kao
25 stabala zajedno
2. Razvrstavanje po volji u debljinske razrede.
Obično se debljinski razredi slažu s vrijednosnim razredima.
Rônai uzima 3 vrijednosno-debljinska razreda prema
tome, da li je deblo u sredini 12—20 cm, 21—25 cm i
iznad 26 cm. Za svaki razred uzima se jedno ili više pokusnih
stabala, pomoću kojih se odredi kockovna sadržina
razreda a zbrojem svih razreda ona cijele sastojine. Razlika
kod cjelokupne drvne sadržine pokazuje — .6°/..


3.
Način Roberta Hartiga (Razvrstavanje u razrede
s jednakim sbrojem temeljnica).
Kod toga načina nastoji se, da svaki debljinski razred
imade jednak sbroj temeljnica, pa prema tome i podjednake
kockovne sadržine. Za svaki debljinski razred izračuna se
jedno ili više pokusnih stabala, a iz njihove sadržine drvna
masa pojedinih debljinskih razreda dotično cijele sastojine.


Rônai uzima 3 debljinska razreda i za svaki po 3 pokusna
stabla. Razlika je tek 0-260/», no jamačno je imao




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 241 —


žinu dobivenu pojedinim načinima upoređuje s faktičnom
kockovnom sadržinom, dobivenom kubiranjem svakog pojedinog
stabla sastojine.


Pokusi su obavljeni u gorju Vepor u području šum.
ravnateljstva Besrterczebânya na najboljoj crnogoričnoj stojbini
u Madžarskoj. Sastojina je 0-8 ha velika, leži 770 m
visoko. Stojbinska vrsnoća je prvorazredna, te odgovara I. razr.
Feistmantelovih prihodnih skrižaljki, a nadvisuje I. razr. inozemnih
prih. skrižaljki. Smreka 0´9. Jela 01. Obrast 08—0-9.
Starost 90 god.


Promjer stabala izmjeren je milimeterskom točnošću, a
visina potrebnih stabala sa tri visinska mjerila (Christen,
Klausner, Goulier).


Najprije je obavljena procjena s 11 dosada poznatih
načina, a onda je oborena čitava sastojina, te svako deblo
posebno kubicirano na sekcije. Izračunala se kockovna sadržina
debelog drveta (iznad 7 cm) zatim debla bez granja
i konačno cjelokupna sadržina debla s vrškom i granjem
(Granje i vršci računani su vaganjem i specif. težinom).


Opisat ćemo u kratko svaki od jedanaest načina, naročito
novije, još. nepoznate načine i istaći, koliku razliku
pokazuje procjena pojedinog načina prema faktičnoj drvnoj
masi.


1.
Bez razvrstavanja u debljinske razrede s jednim
ili više poprečnih stabala.
Upotrebljuje se onda, kada se ne polaže važnost na
sortimente, nego se želi brzo ustanoviti drvna masa sastojine.
Taj način prihvaća a priori, da je poprečno stablo izračunano
iz zbroja temeljnica ^ (G = sbroj temeljnica
N = broj stabala) istovjetno s deblom, izračunanim iz kockovne
sadržine sastojine N (M .= kockovna sadržina sastojine).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 240 —


Budući pak skrižaljke pokazuju samo cjelokupnu drvnu
gromadu (dotično „debelo drvo" iznad 7 cm i granje), morat
će se obarati pokusna stabla ondje, gdje je potrebno točno
ustanoviti sortimenfe, naročito kod prodaje na panju, gdje
se isklična cijena određuje po množini sortimenata. Skrižaljke
naravno ne pokazuju odnošaj između gorivog i tvorivog
drveta.


Skrižaljke su sastavljene u normalnim sastojinama, gdje
je pravilan sklop i podjednaka starost. Ako oblik sastojina
pokazuje bitnu razliku od tog normalnog oblika, moraju se
kod procjene obarati pokusna stabla.


Prema tome ne smiju biti velike razlike u dobi i sklopu
sastojina, gdje se upotrebljuju skrižaljke, no njihova je uporaba
sasvim opravdana kod šumsko-procjenbenih i revizionalnih
radnja „kao način procjene, koji možemo s potpunim
pouzdanjem upotrebljavati za ustanovljivanje kockovne sadržine
sječina slijedeće polu- ili čitave (eventualno dvije)
periode".


Fekete ne smatra uspjehe svojih pokusa konačnim pravilima,
nego izriče želju, da bi se i drugdje obavljali slični
pokusi, koji bi još većma učvrstili povjerenje u njemačke
gromadne skrižaljke


C.
Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina izbrajanjem
stabala cijele sastojine.
Sasvim drugu grupu pokusa sačinjavaju oni pokusi, koje
je za pokusnu postaju obavio i u Vijesniku njezinom objelodanio1
mladi madžarski stručnjak Rônai Gyôrgy.


Dok je naime Fekete htio pokazati uporabu pojedinih
načina s praktičnog gledišta i za temelj uporede uzeo kockovnu
sadržinu, dobivenu stablimičnom procjenom, kao točnu,
dotle Rônai sa znanstvenog gledišta istražuje točnost pojedinih
načina baš te stablimične procjene i kockovnu sadr


1 Erdészeti kisérletek, 1915. Rônai Gyôrgy: Erdôbecslési kisérlet a kiilônbôzô
eljârâsak pontosâganak ôsszehasanlitâsâra.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 239 —


čestice posebno i to napose za svaku vrst drveća i za svaki
debljinski razred, pokazuje se mjestimice već oveća razlika
između obe drvne mase, no u glavnom ta razlika ipak ne
prekoračuje u praksi dozvoljenu pogrješku, jer se pokazalo,
da je razlika u 84°/° slučajeva ostala ispod 10°/o.


Drvna masa ustanovljena skrižaljkama pokazuje se većom
u rjeđim, a manjom u gustim sastojinama od one drvne
gromade, koja se određuje obaranjem pokusnih stabala. Fekete
tumači taj fakat time, što je oblični kroj u glavnom u
rjeđim sastojinama veći. Zato se skrižaljke s dobrim uspjehom
upotrebljuju u sastojinama srednjeg obrasta (u sastojinama
gdje su pokusi obavljeni bio je obrast 076).


Rezultat dobiven skrižaljkama upoređen s onim, što ga
daju skrižaljke sastavljene u području ureda Zsarnôcza, gdje
su pokusi obavljeni, daje razliku od + 1´6"´« i - l-3°« a
u glavnom 0*98 "/«.


Iz svojih pokusa povlači Fekete zaključak, „da se njemačke
skrižaljke mogu mirno upotrebljavati u svim krajevima
srednje Evrope, dakle i u Madžarskoj, na onim mjestima,
gdje su rastlinske prilike iste kao u Njemačkoj , tim više,
što pokusi pokazuju, da gustoća stabala sastojine ima veći
upliv na oblik stabala i time na drvnu masu sastojine, nego
razlika u raslinskim odnošajima.


Što se vremena tiče, pokazuje Fekete, da upotrebljavajući
skrižaljke mjesto obaranja pokusnih stabala, štednja na vremenu
iznosi kod stablimične procjene 10 30°/° a kod pokusnih
ploha 40 -50°/o; probitak pak na cjelokupnom trošku
u prvom slučaju 10—30"/« u drugom 40—60°/«.


Konačni zaključak, koji se povlači iz pokusa bio bi
ovaj :


Skrižaljke će se upotrebljavati, gdje je potrebna brza i
jeftina procjena; gdje je kvaliteta sastojine takova, da posvema
odgovara zahtjevima procjene skrižaljkama; ako se
ne radi o procjeni pojedinih parcela, nego o sveukupnoj
drvnoj gromadi mnogih šumskih čestica zajedno.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 238 —


stupnja i pomnoživši istu s brojem stabala, dobije se čitava
kockovna sadržina svakog pojedinog debljinskog stupnja,
a sbrojem ovih drvna masa cijele sastojine, dotično pokusne
plohe.


No može se i tako računati, da se ustanovi 2 5 debljinskih
razreda, te se za svaki kao obično iz sbroja srednjica
i broja stabala izračuna pokusno stablo.


Iz visinske krivulje pročita se visina za svako pojedino
pokusno stablo, a iz skrižaljki njegova kockovna sadržina.
Pomnoživši ovu s brojem stabala u debljinskom razredu,
dobije se kockovna sadržina cijelog razreda a sbrojem ovih
sadržina cijele sastojine. Naravno je, da taj način nije tako
točan kao prvi.


Uzimanje promjera može se pospješiti tako, da se ne
očitava na svaki, nego na svaki 5 cm, što daje po Grundneru
tek 1 01% razliku u sadržini.


Ovaj način čini se već na prvi pogled brzim i praktičnim,
jer se ne mora obavljati dugi proces traženja i obaranja
pokusnih stabala, nego valja tek jednom proći kroz cijelu
sastojinu, i uz put izmjeriti visinu.


Fekete je oborio dostatni broj pokusnih stabala, da što
točnije ustanovi pravu kockovnu sadržinu i tu je onda
uporedio s drvnom gromadom, koju je izračunao iz gromadnih
skrižaljki.


Pokusi su obavljeni na 44 šumska odjela, gdje je bilo
64°/o bukve, 20% hrasta kitnjaka, 15 jele i 1% javora i
graba.


Uporedivši sveukupnu drvnu masu obadva načina pokazala
se diferencija od — 0*6%. Ta diferencija biva sve veća,
čim se više detailizira drvna sadržina. Ako se uporedi sadržina
prema pojedinim vrstama drveća raste razlika između


+ 0*5% i — 1 9%, a kod debljinskih razreda između + 1*6 °/o
i — 3-3%.
Idući razglabanjem podataka još dalje, biva naravno
diferencija sve veća. Uporedivši drvnu sadržinu svake šumske




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 237
I
porna. Ova potonja imade prednost u sastojinama s vrlo
velikom površinom.


Fekete nije drvnu sadržinu, koja je služila temeljem
uporedbi, računao obaranjem pokusnih stabala, kako to kod
stablimične procjene obično biva, nego ju je izračunao iz
gromadnih skrižaljki1. On predpostavlja, da te skrižaljke, koje
su sastavljene tolikom pedanterijom, ne mogu pokazivati veliku
razliku u kockovnoj sadržini tim više, što su njemačke
pokusne postaje ustanovile te jedine skrižaljke za čitavo
njemačko carstvo. Da dokaže opravdanost upotrebe spomenutih
skrižaljki, obavio je Fekete pokuse, koje je također
objelodanio u Vjesniku sred. pokusne postaje. Odande prenosimo
u kratko glavne točke toga izvješća2.


B. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojine s njem.
gromadnim skrižaljkama.
Procjena se u glavnom obavlja ovako : Promjeri svih
stabala sastojine ili pokusnih ploha izmjere se i onda se
kao i obično odrede debljinski razredi. Sada treba ustanoviti
poprečnu visinu svakog debljinskog razreda. Za tu svrhu
dostatno je kojih 15—20 stabala (najviše 30 stabala) kojima
se izmjeri visina s kojim točnim visinskim mjerilom i to tako,
da budu sve razlike visine od gore do dolje zastupane, jer
su stabla, kako je poznato, dolje u dolini viša i prema vrhu
brijega sve niža. Sada se na abscise koordinatnog sustava
nanesu debljine stabala u cm, a na ordinate visine i pomoću
tih podataka nariše se visinska krivulja. S te krivulje
lahko je skinuti visine za svaki pojedini debljinski stupanj.
Iz skrižaljki se sada pročita pomoću debljine i visine kockovna
sadržina jednog stabla svakog pojedinog debljinskog


1 Grundner-Schwappach: Massentafeln zur Bestimmung des Holzgehaltes
stehender Waldbaume und Waldbestânde.
2 Erdészeti kisérletek, 1914. Fekete Zoltân : A fatômegtâblâk alkalmarâsânak
gyakorlati méltatâsa, ôsszehasonlitô kisérletek alapjân.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 236 ~
ovisan o veličini površine. Čudno je to kod običnih pokusnih
ploha, gdje je veličina plohe uvijek ista i na manjoj
površini čeka se povoljniji rezultat. Fekete iz toga zaključuje,
da jednoličnost i normalno stanje sastojine imade kod
običnih pokusnih ploha veći upliv, nego li veličina-sastojine.
Što se vremena tiče, najbrže ide posao s prugastom procjenom,
za njom slijedi po redu kružna procjena, obična i
stablimična procjena. Za orientaciju sastavio je Fekete skrižaljke,
a u glavnom je omjer između spomenutih 4 procjena:


1 : 1*22 : 1´50 : 221 ako se obaraju pokusna stabla,
a ako se procjenjuje pomoću gromadnih skrižaljki ovaj:
1 : 1-20 : 1-24 : 472.
Obzirom na radnu silu i s tim skopčani trošak pojedinih
procjena ustanovljeno je, da je najjeftinija prugasta procjena,
za njom kružna, obična i napokon stablimična.


Iz svega slijedi, da će se procjena s običnim pokusnim
plohama radi njezine netočnosti upotrijebiti tek ondje, gdje
je nužno za orientaciju saznati približnu sadržinu neke sastojine
— n. pr. kod prorede, gdje se izmjeri ..—Vi kat. jutra
velika ploha i na njoj izmjere promjeri stabala, koja se
imadu proredom izvaditi i oborivši pokusna stabla, izračuna
se kockovna sadržina stabala koja se imadu prorediti. Ta
će procjena biti uvijek točnija od okularne. Inače će se
uvijek dati prednost drugim dvjema načinima. Ako se polaže
većma važnost na točnost, dat će se prvenstvo kružnoj procjeni
pred prugastom; obratno će biti, ako se polaže važnost
na vrijeme i troškove.


Procjena s pružnim ploHama ima prednost pred ostalima
u čistim sastojinama i takovima, gdje se ne polaže
važnost na tvorivo tako n. pr. u bukovim sastojinama, koje
se procjenjuju za ogrijev. Mješovite sastojine, pogotovo ako
su vrsti drveća vrlo različite vrijednosti, zahtijevaju radije
kružnu procjenu. Isto se tako obavlja kružna procjena na
vrlo strmom tlu, gdje bi prugasta procjena bila preveć na




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 235 —


drvnoj sadržini, ako se uporedi drvna masa, dobivena procjenom
pojedinih parcela:


1. Stabl. procj. 2. kružna procj. 3. prugasta 4 obična
100 : 74 : 74 : 55
t. j . od 100 slučajeva ostala je pogrješka u 74 slučaja itd.
manja od 10%.
Uzevši za uporedu samo 3 posljednje procjene, omjer
je ovaj 100: 100:74.
Procjena s pokusnim krugovima i ona s prugastim pokusnim
plohama daju dakle rezultat iste točnosti, a iza njih
daleko zaostaje obična procjena, ako se uporedi sveukupna
drvna sadržina. Sasvim druge rezultate dobijemo, ako se
drvna sadržina ne samo na pojedine parcele, nego unutar
njih na pojedine vrsti drveća i debljinske razrede analizira.
U tom slučaju je razlika tim veća, čim se većma zalazi u
potankosti. Uzevši za temelj 20% pogrješku ustanovljen je
kod procjene u potankosti ovaj razmjer:


kružna procj. prugasta obična


100 : 92 : 53.
Uzevši i stablimičnu procjenu u račun bit će razmjer
ovaj :


st. kr. pr. ob.


100 : 64 : 59 : 34.
Najtočnija je dakle kružna procjena, za njom dolazi
odmah prugasta, a daleko za obadvjema obična. Sve tri daleko
nadvisuje stablimična procjena.


Veličina sastojine, strmina tla i obrast imadu također
velik upliv kod procjene. U gušćim sastojinama dobije se
bolji uspjeh nego u rijetkim i to zato, jer je u gušćim sastojinama
jednoličnija razvrstba stabala po sastojini.


Strmije tlo daje nepovoljniji rezultat. No i ovdje obična
procjena zaostaje u točnosti za drugim dvjema.


Na česticama većima od 20 kat. jutara dobiven je točniji
rezultat. Kod kružnih i prugastih pokusnih ploha to nije
nikakovo čudo, jer je postotak površine pokusnih ploha




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 234 —
Selmecz-bânyi. On je obavio uporedne pokuse po nalogu
kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo i uz pripomoć kr. ug.
sred. pokusne postaje. O uspjehu tih pokusa izvješćuje on u
Vijesniku te postaje1. Predmet pokusa bio je ustanoviti točnost,
radnu i tehničku potrebu, te potrebno vrijeme i trošak kod


1. stablimične procjene, 2. pokusnih krugova, 3. prugastih
ploha i 4. obične procjene pokusnim plohama.
Pošto svrha ovih pokusa nije bila toliko znanstvena,
koliko praktična, nisu se ni pokusi obavljali većom točnošću,
nego se to događa kod šumsko-procjenbenih radnja, da se
i rezultati nzmognu kod tih procjena odmah praktično primijeniti.


Kako se vidi iz opisa sastojine, koja je bila predmetom
pokusa, leže pojedine čestice između 350—750 m visine, a
ima ih 59 na broju. Većinom su mješovite sastojine bukve,
hrasta kitnjaka, jele i omorike s primjesama graba i javora.
Gustoća (obrast) 0´4 09. Stojbina I. III. Pad do 38°.
Dakle najraznoličnije prilike, kako to i u praksi biva te se
ne može reći, da je povoljno stanje prilika uplivisalo na
pokuse.


Uporedivši kockovnu sadržinu pojedinih načina s pokusnim
plohama s onom, dobivenom stablimičnom procjenom,
našao je, da se kod obične procjene pokazuje razlika
za do l."97o, one s krugovima za do 2-0% i kod procjene
s prugama za 1*0%.


Dakle ,,kod procjene brojnih šum. sastojina velike površine
može se sveukupna kockovna sadržina s ma kojim od
3 načina ustanoviti s točnošću, koja u praksi posve zadovoljava.
Naravno da se posao mora obaviti pomnjivo i držeći
se propisa, određenih za pojedine načine." Taj je slučaj
obično kod revizionalnih procjena.


Uzevši 10%-tnu pogrješku za bazu, pokazuju pokusi,
da tri probe prema točnoj procjeni pokazuju ovu razliku u


1 Erdészeti kisérletek 1914. Fekete Zoltân: A prôbateres fatomegbeeslési
eljarâsok méltatâsa, ôsszehasonlito kisérletek alapjân.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 233


ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 10     <-- 10 -->        PDF

—. 232 —


., 3. Plohe u obliku pruge».


Pokusne se plohe protežu u obliku paralelnih pruga,
koje imadu određenu širinu i stanovitu udaljenost jedna od
druge. Protežu se u smjeru kosine, dakle baš obratno, nego
krugovi, koje uzimamo u smjeru izohipsa. Njihova sveukupna
površina sačinjava stanoviti postotak (p) površine cijele sastojine.
Prema tome će i stablimičnom procjenom izračunana
kockovna sadržina svih pokusnih pruga biti p-postotni dio
sveukupne kockovne sadržine dotične sastojine.


Pri procjeni potrebno je 5 radnika. Dvojica vuku mjeračku
vrpcu u smjeru kosine. S jedne i s druge strane vrpce
označuje jedan radnik širinu pruge, postavljajući letvu mjestimice
okomito na vrpcu. Unutar te pruge mjere dva radnika,
desno i lijevo, promjere stabala. Procjenitelj mora uz
stabla zabilježiti i pad tla, da može duljinu koso izmjerenih
pruga pretvoriti u horizontalnu duljinu. (Vidi si. 2., str. 233.).


Udaljenost pruga izračuna se prema formuli u = „..


Uzevši, da površine pruga sačinjavaju 10% sveukupne
površine, a duljina letve iznaša 2´5 hvata (širina pruge
dakle 5 hvati) bit će udaljenost jedne pruge od druge


5


u 7= n-.1 — 50° = 125 koraka.


Pošto pruge prolaze sastojinom u stanovitoj udaljenosti,
ne će predstavljati sve osebine sastojine, koje su izražene
u horizontalnom smjeru, kao krugovi, koji su rašireni po
cijeloj sastojini, ali će zato sve osebine, koje se pojavljuju
u smjeru kosine, doći još većma do izražaja.


Pita se, kako stoje ova tri načina procjene jedan prema
drugome i kako prema stablimičnoj procjeni? Na to pitanje
odgovara Fekete Zoltân, sada profesor šum. visoke škole u


´ Madžarski: szalagprôba. Szalag = vrpca. Obširnije vidi: Erdeszet i
k i série tek 1906. god.: Fekete ZoItan: A rudas szalagprôba.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 231 —


letvu dotičnu uzicu, a četvrti orientira procjenitelja o omjeru
redova. Uzevši naš primjer s jednakom udaljenosti redova
i krugova, ići će četvrti radnik hrptom, a zatim redovima
AA, BB, itd. te će odbrojiti u = 55 (dotično u/2); to mjesto
na hrptu zabilježiti, a odanle u dolinu odbrojiti opet 55 koraka
(dotično uli) i ondje hopkanjem (dozivanjem) orientirati
procjenitelja, koji odbraja koracima udaljenost krugova
a = 55 koraka (dotično uli). Prema procjeniteljevom brojanju
ispravit će se daljina reda, koju je odbrojao četvrti radnik
i ondje će biti središte kruga. Dok radnik hopka, može pripraviti
kolac, na koji se označi broj kruga i na koji se zatakne
jedan kraj uzice, (ako se procjenjuje s uzicom, a ne
s letvom ´). Dok procjenitelj s ostalim radnicima obavlja procjenu
kruga, vrati se onaj radnik natrag na označeno mjesto
(kasnije na slijedeći krug) odande odmjeri opet 55 koračaja
uzduž hrpta, zabilježi mjesto, i prema dolini odbroji također
55 koraka. Kada bude kasnije išao procijenjenim već redom,
ne treba više mjeriti udaljenost krugova, nego ide ravno do
slijedećeg kruga i odanle odbroji samo udaljenost reda.
Procjena se obavlja tako, da šumar stoji u sredini kruga i
bilježi u manual diktirane debljine u centimetrima i pazeći,
da se sva stabla promjere, koja padaju unutar letve ili vrpce.
Zato treba sva premjerena stabla označiti licem prema središtu
kruga. Letvu ili vrpcu treba prema gustoći stabala
pružiti 4 6 puta. Podaci za udaljenost krugova mogu se
prema označenoj formuli proračunati. Koga pobliže zanima,
može sve potrebne podatke izračunane za sve slučajeve naći
u madž. Šum. listu".


1 Točnost procjene ovisi o veličini krugova. Pošto je dugačka letva
teška i nespretna može se upotrijebiti vrpca, na koju se točno odmjeri potrebna
duljina. Fekete drži da je rukovanje s uzicom nespretno, no pisac ovih redaka
imao je prilike baš s vrpcom obavljati procjenu, i posao je išao s dobrom
podjelbom posla dosta brzo. Samo se duljina vrpce mora često kontrolirati, jer
se uzica natezanjem rastegne.


- Vidi: Erdészet i Lapok , 1907. god.: Béky Albert: Adatok a prôbakorôkkel
valô erdobecslésrol.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 230 —


2. Pokusni krugovi.
Dok je u prvom načinu pokusna ploha vezana na jedno
mjesto, ovdje su plohe, koje imadu oblik krugova, raširene
po cijeloj površini. Za to predstavljaju one sve osebine sastojine,
koje dolaze do izražaja u promjeru, obličnom broju
visini, mješovitosti, obrastu itd., a nalaze se zajedno u kubičnom
sadržaju njezine drvne gromade.


Taj način nalazi se prvi put opisan u madž. Šum. listu
1891. god. Odonda su se sve više množili podaci, koji su
olahkotili njegovu brzu i praktičnu uporabu. Dok kod običnog
načina pokusna ploha imade površinu V2—1 kat. jutra, ovdje
su pokusni krugovi mnogo manji tek toliki, kakove može
lahko opisati 5—7 m duga letva, dotično 7—12 m duga
uzica. Ti su krugovi u jednakoj udaljenosti jedan od drugoga.
Njihova sveukupna površina predstavlja stanoviti, unaprijed
određeni postotak površine čitave sastojine (p). Izračunavši
pomoću stablimične procjene drvnu sadržinu sveukupnih
pokusnih krugova, znamo (p.) postotak drvne sadržine
cijele sastojine. (Vidi si. 1. str. 233.).


Uzevši isti primjer kojim su obavljeni i uporedni pokusi,
bio bi račun od prilike ovaj:


Duljina štapa, kojim se opisuje Q´03 kat. jutra
[= 48 hvati] veliki krugovi bit će 3´9087° == 7-409 m.
Ako želimo, da sveukupna površina krugova bude 10%,


to će biti udaljenost krugova u == i´ 5j = 21-90.° = 55
koraka. Cijelu površinu sastojine pomislimo podijeljenu na
četvorine sa 55 koraka dugim stranicama, [to mogu biti i pačetvorine.
Onda se druga stranica izračuna ovako : ir = 55 - — 3025.
Uzevši duljinu redova 70 koraka, bit će duljina udaljenosti


krugova iz u2 = 70 ., . = -== 43 koraka]. U sredini svake


četvorine je krug. Procjena se obavlja s 4 radnika. Jedan
radnik mjeri prsne promjere kruga; drugi bilježi stabla unutar
kruga i eventualno smjer, kojim idu redovi; treći ima




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 229 —


mati prilike upoznati se s tim novim načinima procjene i
okoristiti se s uspjehom tih pokusa1.


A.
Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina pomoću
pokusnih ploha.
Karakteristika je tih načina, da se ne mjeri promjer
stabala cijele sastojine, nego samo jednog njezinog dijela.
Čim je veći taj dio, tim je i veća mogućnost, da će procjena
biti točna. Do sada su poznata tri takova načina: 1. Obični
način s četvornim ili pačetvornim pokusnim plohama. 2. Procjena
s pokusnim krugovima. 3. Procjena s prugastim pokusnim
plohama.


1. Obični način.
Prije nego se izabere pokusna ploha, mora se obići cijela
sastojina. Odabrano mjesto mora biti takovo, da na njemu
budu koncentrirana poprečna svojstva cijele sastojine. Cim
je veća razlika u obrastu i mješovitosti sastojine kao i podjelbi
stabala po njezinoj površini, tim je teža zadaća procjeniteljeva.
Svakako pak rezultat procjene ovisi o vještini i
subjektivnom mnijenju procjeniteljevom ili bolje reći o sreći.
Zato se u literaturi često pisalo o netočnosti ovoga načina´2.


Odredivši i izmjerivši površinu pokusne plohe, izračuna
se drvna zaliha njezina pomoću jednog od načina stablimične
procjene, a ona.čitave sastojine po obličku V = v fl


dotično V = v N " (vidi Borošićev kalendar godište 1915.
str. 85.)


1 Moram spomenuti, da me pri sastavku ovog članka nije vodila druga
nego lih informativna svrha tim više, što sam ga pisao u vojničkoj bolnici, gdje
je pomanjkanje potrebne literature isključilo, da članak i kritički dovoljno obradim.


Pisac.
J n. pr. Bohmerle : „Versuche tiber Bestandesmassenaufnahmen" (Centralblatt
fiir das gesammte Forstwesen, 1898. god.


* V = drvna zaliha, a Fl = površina cijele šume. v drvna zaliha, a fl — površina
pokusne plohe.
** N broj stabala cijele sastojine. n broj štab. pok. plohe.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 228 —


cjena, pa makar taj način bio skup i polagan, jer je tu prvi
i glavni zahtjev točnost. Isto se tako mora obaviti stablimična
procjena i u rijetkim sastojinama, s nepravilnim i nejednakim
sklopom kao i u sastojinama s vrlo malenom površinom,
gdje će samo taj način procjene odgovarati, budući
da bi drugi način bio ne samo netočan, nego ne bi bio ni
razmjerno jeftiniji.


Drukčije stoji stvar kod revizionalnih radnja, pogotovo
ondje, gdje se reguliranje prihoda još uvijek temelji samo
na površini sječa, te je kod računanja prihoda slijedeće cijele
ili poluperiode dozvoljen i stanoviti postotak netočnosti.
Tu ćemo ići u prvom redu za tim, da procjena bude brza
i jeftina a uz to po mogućnosti što točnija.


Pošto i stablimična procjena kao i ona s pokusnim plohama
imade više raznih načina, pitanje je, koji će od tih
načina u stanovitom slučaju najbolje odgovarati? To pitanje
nastojale su riješiti njemačke pokusne postaje, upoređujući
rezultate raznih načina procjene. U novije doba pronađeni
su međutim novi načini, od kojih jedan još nije ni poznat
u inozemstvu. Zato su vrlo zanimivi uporedni pokusi, koje
je obavila kr. ug. središnja pokusna postaja, uporedivši sve
do sada poznate načine stablimične procjene kao i one, što
se osnivaju na pokusnim plohama. S ovim potonjima ne bavi
se njemačka literatura. Tome je razlog, što je u Njemačkoj
šumsko gospodarstvo tako intenzivno, da se ondje obavlja
jedino najtočnija tj. stablimična procjena. U Madžarskoj, a i
kod nas ima još mnogo slučajeva, gdje se moramo zadovoljiti
brzom i jeftinom procjenom s pokusnim plohama, jer
troškovi za tačnu procjenu ne bi bili u razmjeru s polučenom
koristi.


Uspjesi tih pokusa objelodanjeni su u „Vijesniku" spomenute
postaje kroz više godišta. Mislili smo koristiti dobroj
stvari, ako te pokuse skupimo u jedan članak iz kojega će
naša šumarska javnost, koja ne poznaje madžarskog jezika,




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 227 —


i broja stabala sastojine, ili ako je više debljinskih razreda,
iz broja stabala pojedinog razreda i sbroja njegovih temeljnica
izračuna pokusno stablo razreda, dotično poprečno
stablo cijele sastojine. Kubiciranjem poprečnog stabla ili
pokusnih stabala i multipliciranjem istih sa brojem svih stabala
dobije se kockovna sadržina pojedinih debljinskih razreda,
pokusne plohe, dotično cijele sastojine: (M == m. N)
Ovo srednje deblo prema formuli m = g. h. f.*) mora imati
kockovnu sadržinu (m), koja odgovara točnoj aritmetičkoj
sredini kockovne sadržine svih debala razreda dotično cijele
sastojine, a uz to mora imati srednju temeljnicu (g), poprečnu
visinu (h) i poprečni oblični broj (f).


No nije lahka stvar izabrati takovo stablo tim više, što
za taj izbor nema točnih propisa osim uputa, da stablo po
svom obliku i visini ne smije imati nikakovih vlastitih osebina,
nego u svemu mora predstavljati neki ideal, u kojem
su usredotočena poprečna svojstva svih ostalih stabala. Ne
treba dakle mnogo vještine, nego više sreće u izboru stabla,
da kockovna sadržina pokaže što manju diferenciju prema
faktičnoj kockovnoj sadržini. Ta se diferencija dade donekle
smanjiti, ako se povisi broj pokusnih stabala, no to poskupljuje
procjenu. Jer ne samo da obaranje više stabala stoji više
novaca, nego i velik broj oborenih stabala propada mnogo
puta u šumi, jer se ta stabla radi daljine i nestašice puteva
u gorskim krajevima, ne mogu unovčiti.


Zato je često šumar u neprilici, koji bi od mnogobrojnih
načina procjene odabrao, da zadovolji trima zahtjevima:
točnosti, brzini i jeftinoći.


Direktivu u tom pogledu dat će mu u prvom redu svrha
procjene.


Ako se procjena obavlja u znanstvene svrhe ili ako se
ustanovljuje sadržina sastojina velike vrijednosti, naročito
kod prodaje na panju, morat će se obaviti stablimična pro


*) m — drvna gromada, g = temeljnica, h = visina, f = oblični broj.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 226 —


ustanovljenje i upliv raznih okolnosti pri procjeni ne iziskuju
toliko vremena kao kod prorede, te se mogu u svako vrijeme
obaviti.


Nazori o uređenju šuma pokazali su u novije doba zamjeran
napredak. S tim skopčana procjena šuma, kao temelj
sastavljanju gospodarstvenih osnova, iziskuje prema tome
sve veću točnost i pažnju. Dok se je prije reguliranje prihoda
u gospodarstvenim osnovama temeljilo isključivo na
površini, te su bili u običaju veliki komplexi s čistom sječom,
gdje nije ustanovljivanje točne kockovne sadržine sastojina
igralo veliku ulogu, te se je često pokazivala ogromna
razlika između procijenjene i faktične drvne mase, dobiva
ta stvar danas sasvim drugo lice i značaj. Intenzivno gospodarenje
ne trpi velikih sječa. Ono želi ne samo sječe s malenom
površinom, nego se sve većma odvraća od čiste sječe
i naklanja oplodnoj sječi.


Sve to vodi do toga, da se pri sastavu gospodarstvenih
osnova uz površinu mora sve više računati i s drvnom masom.
Da se pak ova točno ustanovi, mora se osobita pažnja
posvetiti procjeni, kojom se ustanovljuje kockovni sadržaj
drvne mase, da ona s pravom uzmogne sačinjavati pouzdanu
bazu, na kojoj se uz točnu površinu ima regulirati prihod,
izražen u gospodarstvenoj osnovi.


Način procjene mora biti u prvom redu točan. Točnost
ovisi o vremenu, a vrijeme je novac. I ovdje će dakle u
mnogo slučajeva novac biti ono mjerilo, koje će kretati i
ravnati naš rad. Procjena dakle mora biti točna ali uz to
brza i jeftina.


Kockovna sadržina sastojina ustanovljuje se obično izbrajanjem
stabala ili pokusnim plohama. U prvom slučaju,
ne obazirući se na okularnu procjenu i onu kubiciranja svakog
pojedinog stabla, obavlja se proračunavanje sadržine
tako, da se svakom stablu cijele sastojine izmjeri prsni promjer,
dotično, u drugom slučaju promjer stabala pokusne
plohe. Sada se izračunaju temeljnice, te se iz sbroja temeljnica




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 9. i 10. RUJAN I LISTOPAD 1915. GOD. XXXIX


ŠUMARSKI LI5T


Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno.


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
>Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K;


ćetvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog´ uvrštenja primjereni popust.


Ustanovljivanje drvne gromade sastojina.


Piše M. Marlnović, kr. šum. inž.


Napredak i razvoj šumarske znanosti imadu često za
posljedicu, da šumar dolazi u težak položaj. Čim se više
ona otresa spona lutanja i tapanja po neizvjesnosti i razdire
zastore predsuda, te se oslanja na neoborive zasade
znanosti i na temelje osnovane iskustvom, naprćuje na leđa
šumareva sve više takovog posla, koji iziskuje osobitu pažnju
i obzirnost. Sve većma i većma raste broj raznovrsnih okolnosti,
s kojima on mora računati i koje manje više sapinju njegovo
djelovanje i koje ga prije nisu smetale, jer ih naprosto
nije poznavao. Njegov položaj postaje tim teži, čim više
vremena iziskuje točno opažanje raznolikih utjecaja tih okolnosti
i to baš poradi toga, što sada znade, da o tim okolnostima
mora voditi račun, a iskustvo mu još ne može dati
točnih uputa o njihovom korisnom, dotično štetnom, djelovanju.
Spomenimo samo pitanje prorede, koja nas dovađa
često u zabunu baš poradi toga, što točno opažanje učinaka
njezinih pojedinih načina iziskuje mnogo vremena, pa zato
pri izboru raznih načina prorede, ne imajući dovoljno podataka
o njihovim učincima, još uvijek kolebamo.


Slično je i s raznim načinima procjene sastojina, gdje
također treba mnogo obzira pri izboru pojedinog načina
procjene, da se svim mogućim zahtjevima udovolji, premda.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 250
Znajući vrijednost izlazne točke pravca, treba još ustanoviti
„a" ili tangens kuta priklona pravca po ovom obliČku
a — " (m je kockovna sadržina pok. stabla, g srednjica
prsnog promjera toga stabla).


Postupak kod procjene na taj način je ovaj:


Svim stablima sastojine izmjeri se prsni promjer. Zatim
se odabere i obori jedno do dva stabla. Kod izbora pokusnog
stabla treba samo na to paziti, da stablo predstavlja
srednji rast cijele sastojine. Debljina stabla uzima se po
volji (po mogućnosti nešto iznad srednjeg promjera). Ako
leževina odgovara zahtjevanom svojstvu pok. stabla, može
se i ona upotrijebiti. Kockovna sadržina pokusnog stabla
izračuna se točnim kubiranjem debla iznad 7 cm. Za tim se
po spomenutoj formuli izračuna tangens kuta. (Kod više
pokusnih stabala uzima se poprečna vrjednost tgsa). Znajući
tako za tg izračuna se za svaki debljinski stupanj kockovna
sadržina, uvrstivši poznate već vrijednosti u ovu formulu
m = (g—c) a (gdje je m = kock. sadržina deblj. stupnja a
ostale vrijednosti su od prije poznate). Zbroj sadržina pojedinih
debljinskih razreda daje sadržaj cijele sastojine.


Rônai je izradio i skrižaljke, koje se razlikuju od skrižaljki
za izračunavanje drvne gromade u toliko, da su mjesto
visina uvrštene vrijednosti tangensa. Rônai ih naziva t a ngentnim
gromadnim skrižaljkama (tangenstôrzstômegtâblâk)
i pomoću njih se lahko određuje sadržina, jer
vrijednosti ne treba računati, nego jednostavno pročitati.


Prednost tog načina označuje on u slijedećem:


1. Ne treba gubiti vrijeme računanjem srednjica i iz
njih pok. stabala.
2. Ne treba se tražiti pokusno stablo posebne debljine,
nego se uzme stablo ma koje debljine, samo ako ono odgovara
srednjem rastu sastojine.
3. Drvna masa računa se po volji određenim debljinskim
ili vrijednosnim razredima.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 251 —


4. Manje pok. stabala zahtijeva nego Kopeckyev način
ili onaj s drvnim gromadnim krivuljama.
5. Ne treba risati gromadnu krivulju, a ipak dolaze specijalna
svojstva sastojine do izražaja.
6. Ne treba mjeriti visine ni risati visinsku krivulju, a
ipak se očituju u drvnoj sadržini specijalna svojstva sastojine.
7. Način je točan. Razlika prema faktičnoj drvnoj masi
iznosi tek 4- 0-15%.
Za izbor srednjeg (pokusnog) stabla može se posvetiti
dovoljno vremena tim više, što se obara tek 1—2 stabla i
izbor nije ovisan o debljini, nego se samo ima paziti, da
uzrast stabla odgovara poprečnom uzrastu sastojine.


Stabla »se i ne moraju obarati, nego se mogu pročitati
i iz gromadnih skrižaljki, ako im se izmjeri točno visina.


Taj način pokazuje 06°" razlike od faktične drvne mase.
Tu se mora još većma paziti na izbor stabla tim više, što
u tom slučaju osobitosti sastojine ne dolaze do izražaja. No
Rônai primjećuje, da razlika od par postotaka, koja će time
nastati nije u praksi tako velika stvar prema koristima, koje
taj način donosi.


Uzimanje promjera može se također skratiti očitavajući
tek parne ili svaki 5 cm (točnost + Oi ´> dotično + 0-9"/»).


* *


Iz svega navedenog slijedi, da uz točan i savjestan rad
ma koji od navedenih načina može dati točan rezultat s razlikom
od 17o. Uspjeh ne ovisi toliko o broju stabala, koliko
o valjanom izboru njihovom.


Razlika je isto tako + kao i —, pa se ne može općenito
pravilo stvoriti, da li će se kod kojeg načina dobiti
veća ili manja kockovna sadržina od faktične drvne mase.
(Kunze i Flury drže da se s pokusnim stablima dobije veća
kockovna sadržina).


Rônai zaključuje, da oni načini, koji se temelje na onoj
pravilnosti, koja vlada u ustrojstvu pravilnih sastojina, daju




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 30     <-- 30 -->        PDF

252 —


točniji rezultat od onih, kojima čitav uspjeh ovisi o izboru
pokusnog stabla. I tu se doduše obaraju pokusna stabla, no kod
izbora ovih stabala nismo vezani na promjer i možemo tražiti
stablo, koje doista predstavlja poprečni uzrast sastojine,
dok kod drugih načina treba paziti i na promjer i na oblik
stabla i većinom se potonje žrtvuje prvome. Pokusna stabla
kod načina, koji se temelje na pravilnosti sastojina, ne učestvuju
kod računanja kockovne sadržine čitavom svojom sadržinom,
nego se mijenjaju prema smjeru krivulje. Zato pogrješka
počinjena kod izbora tih pokusnih stabala nema toliki
upliv na konačni rezultat kao kod onih prvi.


Zato, „premda uz točan i savjestan rad možemo dobiti
dobar rezultat s ma kojim od načina s pokusnim stablima, ipak
se mora dati prednost onakovim načinima, kod kojih se
dijelom lakše nađe pokusno stablo, dijelom pak udaljenje
pokusnog stabla od poprečne vrijednosti nema tako velik utjecaj
na konačni rezultat".


Šume i oborine.


Piše profesor M. Urbani, Križevci.


Mišljenje, da šume utječu na to koliko padne oborine,
a pogotovo na to kako često pada u nekom kraju kiša,
veoma je staro. Za dokaz tomu spominje se na primjer i
otok St. Helena, na kojem danas dva puta toliko kiše pada,
kao za vremena, kada je ondje bio zatočen Napoleon I. i to
samo radi toga, što je kasnije tamo posadjeno mnogo šuma.
(Dr. O. Kučera „Vrijeme", M. H. g. 1898.).


Neima sumnje, da šume veoma uplivišu na klimatske
prilike nekoga kraja; one u glavnome izjednačuju opreke


- na primjer ublažuju toplotu uzduha — te prema tome
ublažuju i cijelu klimu okolice.
Novija su sistematska istraživanja o djelovanju šuma
na oborine (hydrometeore) pokazala, da je prijašnje mišljenje