DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 251 — 4. Manje pok. stabala zahtijeva nego Kopeckyev način ili onaj s drvnim gromadnim krivuljama. 5. Ne treba risati gromadnu krivulju, a ipak dolaze specijalna svojstva sastojine do izražaja. 6. Ne treba mjeriti visine ni risati visinsku krivulju, a ipak se očituju u drvnoj sadržini specijalna svojstva sastojine. 7. Način je točan. Razlika prema faktičnoj drvnoj masi iznosi tek 4- 0-15%. Za izbor srednjeg (pokusnog) stabla može se posvetiti dovoljno vremena tim više, što se obara tek 1—2 stabla i izbor nije ovisan o debljini, nego se samo ima paziti, da uzrast stabla odgovara poprečnom uzrastu sastojine. Stabla »se i ne moraju obarati, nego se mogu pročitati i iz gromadnih skrižaljki, ako im se izmjeri točno visina. Taj način pokazuje 06°" razlike od faktične drvne mase. Tu se mora još većma paziti na izbor stabla tim više, što u tom slučaju osobitosti sastojine ne dolaze do izražaja. No Rônai primjećuje, da razlika od par postotaka, koja će time nastati nije u praksi tako velika stvar prema koristima, koje taj način donosi. Uzimanje promjera može se također skratiti očitavajući tek parne ili svaki 5 cm (točnost + Oi ´> dotično + 0-9"/»). * * Iz svega navedenog slijedi, da uz točan i savjestan rad ma koji od navedenih načina može dati točan rezultat s razlikom od 17o. Uspjeh ne ovisi toliko o broju stabala, koliko o valjanom izboru njihovom. Razlika je isto tako + kao i —, pa se ne može općenito pravilo stvoriti, da li će se kod kojeg načina dobiti veća ili manja kockovna sadržina od faktične drvne mase. (Kunze i Flury drže da se s pokusnim stablima dobije veća kockovna sadržina). Rônai zaključuje, da oni načini, koji se temelje na onoj pravilnosti, koja vlada u ustrojstvu pravilnih sastojina, daju |