DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 251 —


4. Manje pok. stabala zahtijeva nego Kopeckyev način
ili onaj s drvnim gromadnim krivuljama.
5. Ne treba risati gromadnu krivulju, a ipak dolaze specijalna
svojstva sastojine do izražaja.
6. Ne treba mjeriti visine ni risati visinsku krivulju, a
ipak se očituju u drvnoj sadržini specijalna svojstva sastojine.
7. Način je točan. Razlika prema faktičnoj drvnoj masi
iznosi tek 4- 0-15%.
Za izbor srednjeg (pokusnog) stabla može se posvetiti
dovoljno vremena tim više, što se obara tek 1—2 stabla i
izbor nije ovisan o debljini, nego se samo ima paziti, da
uzrast stabla odgovara poprečnom uzrastu sastojine.


Stabla »se i ne moraju obarati, nego se mogu pročitati
i iz gromadnih skrižaljki, ako im se izmjeri točno visina.


Taj način pokazuje 06°" razlike od faktične drvne mase.
Tu se mora još većma paziti na izbor stabla tim više, što
u tom slučaju osobitosti sastojine ne dolaze do izražaja. No
Rônai primjećuje, da razlika od par postotaka, koja će time
nastati nije u praksi tako velika stvar prema koristima, koje
taj način donosi.


Uzimanje promjera može se također skratiti očitavajući
tek parne ili svaki 5 cm (točnost + Oi ´> dotično + 0-9"/»).


* *


Iz svega navedenog slijedi, da uz točan i savjestan rad
ma koji od navedenih načina može dati točan rezultat s razlikom
od 17o. Uspjeh ne ovisi toliko o broju stabala, koliko
o valjanom izboru njihovom.


Razlika je isto tako + kao i —, pa se ne može općenito
pravilo stvoriti, da li će se kod kojeg načina dobiti
veća ili manja kockovna sadržina od faktične drvne mase.
(Kunze i Flury drže da se s pokusnim stablima dobije veća
kockovna sadržina).


Rônai zaključuje, da oni načini, koji se temelje na onoj
pravilnosti, koja vlada u ustrojstvu pravilnih sastojina, daju