DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 240 — Budući pak skrižaljke pokazuju samo cjelokupnu drvnu gromadu (dotično „debelo drvo" iznad 7 cm i granje), morat će se obarati pokusna stabla ondje, gdje je potrebno točno ustanoviti sortimenfe, naročito kod prodaje na panju, gdje se isklična cijena određuje po množini sortimenata. Skrižaljke naravno ne pokazuju odnošaj između gorivog i tvorivog drveta. Skrižaljke su sastavljene u normalnim sastojinama, gdje je pravilan sklop i podjednaka starost. Ako oblik sastojina pokazuje bitnu razliku od tog normalnog oblika, moraju se kod procjene obarati pokusna stabla. Prema tome ne smiju biti velike razlike u dobi i sklopu sastojina, gdje se upotrebljuju skrižaljke, no njihova je uporaba sasvim opravdana kod šumsko-procjenbenih i revizionalnih radnja „kao način procjene, koji možemo s potpunim pouzdanjem upotrebljavati za ustanovljivanje kockovne sadržine sječina slijedeće polu- ili čitave (eventualno dvije) periode". Fekete ne smatra uspjehe svojih pokusa konačnim pravilima, nego izriče želju, da bi se i drugdje obavljali slični pokusi, koji bi još većma učvrstili povjerenje u njemačke gromadne skrižaljke C. Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina izbrajanjem stabala cijele sastojine. Sasvim drugu grupu pokusa sačinjavaju oni pokusi, koje je za pokusnu postaju obavio i u Vijesniku njezinom objelodanio1 mladi madžarski stručnjak Rônai Gyôrgy. Dok je naime Fekete htio pokazati uporabu pojedinih načina s praktičnog gledišta i za temelj uporede uzeo kockovnu sadržinu, dobivenu stablimičnom procjenom, kao točnu, dotle Rônai sa znanstvenog gledišta istražuje točnost pojedinih načina baš te stablimične procjene i kockovnu sadr 1 Erdészeti kisérletek, 1915. Rônai Gyôrgy: Erdôbecslési kisérlet a kiilônbôzô eljârâsak pontosâganak ôsszehasanlitâsâra. |