DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 240 —


Budući pak skrižaljke pokazuju samo cjelokupnu drvnu
gromadu (dotično „debelo drvo" iznad 7 cm i granje), morat
će se obarati pokusna stabla ondje, gdje je potrebno točno
ustanoviti sortimenfe, naročito kod prodaje na panju, gdje
se isklična cijena određuje po množini sortimenata. Skrižaljke
naravno ne pokazuju odnošaj između gorivog i tvorivog
drveta.


Skrižaljke su sastavljene u normalnim sastojinama, gdje
je pravilan sklop i podjednaka starost. Ako oblik sastojina
pokazuje bitnu razliku od tog normalnog oblika, moraju se
kod procjene obarati pokusna stabla.


Prema tome ne smiju biti velike razlike u dobi i sklopu
sastojina, gdje se upotrebljuju skrižaljke, no njihova je uporaba
sasvim opravdana kod šumsko-procjenbenih i revizionalnih
radnja „kao način procjene, koji možemo s potpunim
pouzdanjem upotrebljavati za ustanovljivanje kockovne sadržine
sječina slijedeće polu- ili čitave (eventualno dvije)
periode".


Fekete ne smatra uspjehe svojih pokusa konačnim pravilima,
nego izriče želju, da bi se i drugdje obavljali slični
pokusi, koji bi još većma učvrstili povjerenje u njemačke
gromadne skrižaljke


C.
Ustanovljivanje kockovne sadržine sastojina izbrajanjem
stabala cijele sastojine.
Sasvim drugu grupu pokusa sačinjavaju oni pokusi, koje
je za pokusnu postaju obavio i u Vijesniku njezinom objelodanio1
mladi madžarski stručnjak Rônai Gyôrgy.


Dok je naime Fekete htio pokazati uporabu pojedinih
načina s praktičnog gledišta i za temelj uporede uzeo kockovnu
sadržinu, dobivenu stablimičnom procjenom, kao točnu,
dotle Rônai sa znanstvenog gledišta istražuje točnost pojedinih
načina baš te stablimične procjene i kockovnu sadr


1 Erdészeti kisérletek, 1915. Rônai Gyôrgy: Erdôbecslési kisérlet a kiilônbôzô
eljârâsak pontosâganak ôsszehasanlitâsâra.