DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 239 — čestice posebno i to napose za svaku vrst drveća i za svaki debljinski razred, pokazuje se mjestimice već oveća razlika između obe drvne mase, no u glavnom ta razlika ipak ne prekoračuje u praksi dozvoljenu pogrješku, jer se pokazalo, da je razlika u 84°/° slučajeva ostala ispod 10°/o. Drvna masa ustanovljena skrižaljkama pokazuje se većom u rjeđim, a manjom u gustim sastojinama od one drvne gromade, koja se određuje obaranjem pokusnih stabala. Fekete tumači taj fakat time, što je oblični kroj u glavnom u rjeđim sastojinama veći. Zato se skrižaljke s dobrim uspjehom upotrebljuju u sastojinama srednjeg obrasta (u sastojinama gdje su pokusi obavljeni bio je obrast 076). Rezultat dobiven skrižaljkama upoređen s onim, što ga daju skrižaljke sastavljene u području ureda Zsarnôcza, gdje su pokusi obavljeni, daje razliku od + 1´6"´« i - l-3°« a u glavnom 0*98 "/«. Iz svojih pokusa povlači Fekete zaključak, „da se njemačke skrižaljke mogu mirno upotrebljavati u svim krajevima srednje Evrope, dakle i u Madžarskoj, na onim mjestima, gdje su rastlinske prilike iste kao u Njemačkoj , tim više, što pokusi pokazuju, da gustoća stabala sastojine ima veći upliv na oblik stabala i time na drvnu masu sastojine, nego razlika u raslinskim odnošajima. Što se vremena tiče, pokazuje Fekete, da upotrebljavajući skrižaljke mjesto obaranja pokusnih stabala, štednja na vremenu iznosi kod stablimične procjene 10 30°/° a kod pokusnih ploha 40 -50°/o; probitak pak na cjelokupnom trošku u prvom slučaju 10—30"/« u drugom 40—60°/«. Konačni zaključak, koji se povlači iz pokusa bio bi ovaj : Skrižaljke će se upotrebljavati, gdje je potrebna brza i jeftina procjena; gdje je kvaliteta sastojine takova, da posvema odgovara zahtjevima procjene skrižaljkama; ako se ne radi o procjeni pojedinih parcela, nego o sveukupnoj drvnoj gromadi mnogih šumskih čestica zajedno. |