DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 239 —


čestice posebno i to napose za svaku vrst drveća i za svaki
debljinski razred, pokazuje se mjestimice već oveća razlika
između obe drvne mase, no u glavnom ta razlika ipak ne
prekoračuje u praksi dozvoljenu pogrješku, jer se pokazalo,
da je razlika u 84°/° slučajeva ostala ispod 10°/o.


Drvna masa ustanovljena skrižaljkama pokazuje se većom
u rjeđim, a manjom u gustim sastojinama od one drvne
gromade, koja se određuje obaranjem pokusnih stabala. Fekete
tumači taj fakat time, što je oblični kroj u glavnom u
rjeđim sastojinama veći. Zato se skrižaljke s dobrim uspjehom
upotrebljuju u sastojinama srednjeg obrasta (u sastojinama
gdje su pokusi obavljeni bio je obrast 076).


Rezultat dobiven skrižaljkama upoređen s onim, što ga
daju skrižaljke sastavljene u području ureda Zsarnôcza, gdje
su pokusi obavljeni, daje razliku od + 1´6"´« i - l-3°« a
u glavnom 0*98 "/«.


Iz svojih pokusa povlači Fekete zaključak, „da se njemačke
skrižaljke mogu mirno upotrebljavati u svim krajevima
srednje Evrope, dakle i u Madžarskoj, na onim mjestima,
gdje su rastlinske prilike iste kao u Njemačkoj , tim više,
što pokusi pokazuju, da gustoća stabala sastojine ima veći
upliv na oblik stabala i time na drvnu masu sastojine, nego
razlika u raslinskim odnošajima.


Što se vremena tiče, pokazuje Fekete, da upotrebljavajući
skrižaljke mjesto obaranja pokusnih stabala, štednja na vremenu
iznosi kod stablimične procjene 10 30°/° a kod pokusnih
ploha 40 -50°/o; probitak pak na cjelokupnom trošku
u prvom slučaju 10—30"/« u drugom 40—60°/«.


Konačni zaključak, koji se povlači iz pokusa bio bi
ovaj :


Skrižaljke će se upotrebljavati, gdje je potrebna brza i
jeftina procjena; gdje je kvaliteta sastojine takova, da posvema
odgovara zahtjevima procjene skrižaljkama; ako se
ne radi o procjeni pojedinih parcela, nego o sveukupnoj
drvnoj gromadi mnogih šumskih čestica zajedno.