DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1915 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 235 —


drvnoj sadržini, ako se uporedi drvna masa, dobivena procjenom
pojedinih parcela:


1. Stabl. procj. 2. kružna procj. 3. prugasta 4 obična
100 : 74 : 74 : 55
t. j . od 100 slučajeva ostala je pogrješka u 74 slučaja itd.
manja od 10%.
Uzevši za uporedu samo 3 posljednje procjene, omjer
je ovaj 100: 100:74.
Procjena s pokusnim krugovima i ona s prugastim pokusnim
plohama daju dakle rezultat iste točnosti, a iza njih
daleko zaostaje obična procjena, ako se uporedi sveukupna
drvna sadržina. Sasvim druge rezultate dobijemo, ako se
drvna sadržina ne samo na pojedine parcele, nego unutar
njih na pojedine vrsti drveća i debljinske razrede analizira.
U tom slučaju je razlika tim veća, čim se većma zalazi u
potankosti. Uzevši za temelj 20% pogrješku ustanovljen je
kod procjene u potankosti ovaj razmjer:


kružna procj. prugasta obična


100 : 92 : 53.
Uzevši i stablimičnu procjenu u račun bit će razmjer
ovaj :


st. kr. pr. ob.


100 : 64 : 59 : 34.
Najtočnija je dakle kružna procjena, za njom dolazi
odmah prugasta, a daleko za obadvjema obična. Sve tri daleko
nadvisuje stablimična procjena.


Veličina sastojine, strmina tla i obrast imadu također
velik upliv kod procjene. U gušćim sastojinama dobije se
bolji uspjeh nego u rijetkim i to zato, jer je u gušćim sastojinama
jednoličnija razvrstba stabala po sastojini.


Strmije tlo daje nepovoljniji rezultat. No i ovdje obična
procjena zaostaje u točnosti za drugim dvjema.


Na česticama većima od 20 kat. jutara dobiven je točniji
rezultat. Kod kružnih i prugastih pokusnih ploha to nije
nikakovo čudo, jer je postotak površine pokusnih ploha